Mladenovo u čast doktora

0
6043

Mladenovo je svoje sadašnje ime dobilo tek posle drugog svetskog rata. Do 1945. godine, kada su komunisti promenili naziv, selo je nosilo ime Bukin. Naselje se spominje sredinom 13. veka kada je mađarski grof Buki dobio ostrvo „Hagla“ ukazom kralja Bele IV, tri kilometra južno od sadašnjeg Mladenova. Sagradio je malo selo i nazvao ga Buki (Bukin). Za vreme vladavine Otomanske imperije u 16.veku selo je bilo naseljeno uglavnom Srbima.

Godine 1750.  Dunav se izlio i uništio prvobitno naselje. Stanovnici su sagradili novo selo 1,5 km severno, ali i to naselje je bilo uništeno u katastrofalnoj poplavi samo šezdeset godina kasnije (1810. godine) u kojoj su mnogi stanovnici izgubili živote. Nakon tog događaja selo je opet premešteno dodatnih 1,5 km na sever na postojeću lokaciju i na taj način osigurano od poplava (sadašnje Mladenovo je na nadmorskoj visini od 87 metara).
Nemci su počeli u tadašnji Bukin da se naseljavaju 1812. godine. Poljoprivreda je brzo uznapredovala u 19. veku. Selo tada dobija svoju prvu poštu, školu, biblioteku i ambulantu.


Nakon Drugog svetskog rata u selo stižu „kolonisti“ iz ratom iznurene i opustošene Bosne. Novom domu daju sadašnje ime Mladenovo u sećanje na ratnog heroja dr Mladena Stojanovića čija je bista postavljena na spomeniku palim borcima u centru sela.

Sećanje na dr Mladena Stojanovića i tradiciju krajeva odakle se stanovništvo Mladenova kolonizovalo čuva i Kulturno umetničko društvo koje upravo nosi naziv KUD „Dr Mladen Stojanović“ a aktivno je još od 1946. godine.

Ko je bio doktor Mladen Stojanović?

Dr Mladen Stojanović rođen je 7. jula 1896. godine u Prijedoru. Kao tuzlanski đak, Mladen je zbog povezanosti sa Mladom Bosnom osuđen 30. Septembra 1915. na 16 godina robije. Tri godine kasnije amnestiran je i odlazi na studije medicine u Beč.

Nakon povratka u rodni kraj pridobio je simpatije naroda lečeći sirotinju besplatno. Tokom 1940. godine primljen je u Komunističku partiju Jugoslavije. Dolaskom okupacije, Mladena hapse i utamničavaju ustaše kao komunistu. Pobegavši iz zatvora uputio se u kozaračka sela Donji i Gornji Orlovci gde je 25. jula određen za rukovodioca NOP-a za Kozaru. Kao komandir istakao se u okršajima sa ustašama, četnicima i Nemcima kod: Mrakovice, Turjaka, Metalca, na pruzi Bosanska Kostajnica-Prijedor itd. Ubijen je od strane četnika 2. aprila 1942. godine. U njegovu čast Drugi krajiški (kozarski) NOP odred, 19. aprila 1942. godine, dobio je naziv Drugi krajiški NOP odred „Dr Mladen Stojanović“. Za narodnog heroja proglašen 7. avgusta 1942. godine ukazom Vrhovnog štaba NOP i DVJ.

Dr Mladen je bio i inspiracija u jugoslovenskoj kinematografiji. „Doktor Mladen“ je film iz 1975. godine. Režirao ga je Midhat Mutapdžić, a scenario je napisao Rade Bašić. Mladena je glumio proslavljeni glumac Ljuba Tadić.

Izvod iz knjige „Doktor Mladen“ (Rade Bašić):

Mladen je temeljno shvatio liniju Partije i sav svoj ogromni ugled založio za razumijevanje i pobjedu bratstva i jedinstva među Srbima, Hrvatima i Muslimanima u Bosanskoj krajini. Čuvši da su neki Muslimani u Kozarcu uznemireni i da strahuju od partizana,
on piše pismo svome dobrom poznaniku Eminbegu Zaimoviću, sa kojim je još od prvih dana borbe obnovio i učvrstio prijateljstvo:
„Dragi Eminbeže, dođe vrijeme da ti se javim iz Kozare, ne više kao doktor, nego kao jedan
od mnogih boraca i zaštitnika sirotinje, radnika i seljaka, poštenih i čestitih građana, bez
razlike vjere i narodnosti. Doznao sam da je muslimanski svijet u vrlo teškom ekonomskom
položaju, dà je poremećen sav dosadašnji mirni život, da narod strahuje od »četničke« osvete.
Nije kriv muslimanski narod za nedjela i zločinstva nekolicine plaćenika, propalica i koc­kara. Mnogi muslimanski sinovi izginuli su u borbi sa našom Narodnooslobodilačkom vojskom,
štiteći krvnike i izdajice hrvatskog naroda – Pavelića i Gutića, sluge i izmećare Hitlera. Ti
mene, Eminbeže, poznaješ dobro. Ja sam ti najbolja garancija za to da se nevinim, čestitim Muslimanima neće ništa dogoditi. Krvnici i zločinci biće predani narodnom sudu ove naše mnogobrojne i hrabre vojske, u kojoj ima i Hrvata i Muslimana, nekoliko stotina. Neka se vrate svojim kućama naši stari dobri i čestiti – prijatelji, neka se opskrbe hranom, neka ne dozvole da muslimanski sinovi budu žrtve u ovoj borbi u kojoj ćemo pobijediti mi – Narodnooslobodilačka vojska, uz pomoć moćnih armija Sovjetskog Saveza,
Engleske i Amerike.
Pozdravi one stare poznanike, reci da budu bez brige, mi ćemo štititi sve čestite i poštene. Uz prijateljski maksuz selam, šaljem ti i naš…
Smrt fašizmu – Sloboda narodu!“
Dr Stojanović

 

 

POSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here