O deponijama i zagađivanju okoline u opštini Bačka Palanka

1624

Inicijativa za iznalaženje rešenja za divlje deponije i upravljanje otpadom na teritoriji opštine Bačka Palanka.

Cilj ove inicijative je da građani zajedničkim delovanjem ukažu nadležnim institucijama na stanje divljih deponija i njihov uticaj na životnu sredinu na teritoriji opštine Bačka Palanka, a u nadi da će kod nadležnih podstaknuti reakciju koja bi dovela do racionalnog i efikasnog upravljanja budžetskim sredstvima namenjenim za ovu oblast.

Pozivamo građane opštine Bačka Palanka da nam šalju fotografije i video-priloge sa terena koji ukazuju na stanje divljih deponija i nesavesno postupanje otpadom.

Šaljite nam svoje priloge!


PODSETNIK

Podsećamo da Opština Bačka Palanka za zaštitu životne sredine izdvaja ozbiljna finansijska sredstva. Dana 19.02.2016. godine Opština je usvojila Program korišćenja sredstava budžetskog fonda za zaštitu životne sredine za 2016. godinu prema kojem je za ovu oblast u 2016. godini namenjeno čak 92.641.648,04 dinara.
Neke od pozicija za potrošnju ovih sredstava:
  • 5 milona za: čišćenje, sanacija, rekultivacija postojećih smetlišta i komunalno opremanje.
  • 20 miliona za: izgradnju postrojenja za primarnu selekciju otpada sa transfer stanicom.
  • 10 miliona za: remedijaciju i sanaciju zemljišta u opštini Bačka Palanka.
  • 17 milona za: izgradnju fekalne kanalizacije u MZ Obrovac i MZ Karađorđevo.
  • 3,1 milona za: izgradnju i rekonstrukciju objekata fekalne kanalizacije u Mladenovu.
  • 5,5 milona za: izgradnju taložnice za prečistač fekalne kanalizacije u Gajdobri.

 


Stanje 2011. i 2012. godine

Pogledajte sad prilog koji su snimili studenti FTN u Pivnicama, Tovariševu i Mladenovu 2011. i 2012. godine.

Da li se nešto u međuvremenu popravilo?


Pogledajte i prilog iz Tovariševa koji je snimjen 2014. godine.

Da li je danas nešto bolje?


TREBA ZNATI

O štetnosti divljih deponija:

U materije koje u najvećoj meri zagađuju vazduh, a emituju se sa deponija su azotni i sumporni oksidi, PAU, dioksini, furani, prašina i teški metali. Sa komunalnih deponija se emituje i deponijski gas, kao nusprodukt procesa razgradnje deponovanog otpada, koji sadrži oko 50% metana. Pored toga, emituju se i neprijatni mirisi, koji imaju značajan uticaj na kvalitet života u okolini deponija.

Neadekvatno deponovanje otpada na nehigijenskim deponijama dovodi do zagađivanja zemljišta i podzemnih voda. Padavine koje se filtriraju kroz masu deponovanog otpada rastvaraju štetne materije, čime se zagađuju i zemljište i podzemne vode. Dodatni problem je da zagađivanje tla nema isključivo lokalni karakter, nego dolazi do zagađivanja tla i podzemnih i površinskih voda na širem prostoru, a posredno i do ugrožavanja flore i faune u i na tlu. Kao dodatni problem javlja se zagađivanje zemljišta u okolini, otpadom nošenim vetrom.

Ugrožavanje bukom se javlja tokom izvođenja operacija na deponiji radom građevinskih mašina za raznošenje, ravnanje i zbijanje otpada.

Ne treba zaboraviti da otpad, sam po sebi, predstavlja gubitak materije i energije, ali i da je za njegovo prikupljanje, obradu i deponovanje potrebna velika količina dodatne energije i radne snage.

U principu, ne postoji direktan i trenutan uticaj eksploatacije deponija na ljudsko zdravlje, ali se indirektno ugrožavanje zdravlja može ispoljiti:

– raznošenjem otpada u neposrednu okolinu vetrom, ali i od strane životinja koje se na deponijama hrane;
– nekontrolisanim izdvajanjem gasovitih zagađujućih materija u koncentracijama opasnim po ljudsko zdravlje;
– širenjem neprijatnih mirisa;
– paljenjem otpada i emisija produkata sagorevanja;
– nekontrolisanim prodiranjem voda zagađenih na deponiji i ugrožavanje bunara i vodotoka u široj okolini.

 

Постави одговор

Please enter your comment!
Please enter your name here