Reci NE duvanu, zaštiti svoje zdravlje!

1156
Svetski dan bez duvana, 31. maj 2017. godine
“RECI NE DUVANU”
ZAŠTITI ZDRAVLjE, SMANJI SIROMAŠTVO I DOPRINESI RAZVOJU

“Duvan – pretnja razvoju”
Povodom obeležavanja 31. maja, Svetskog dana bez duvanskog dima, Institut za javno zdravlje Vojvodine u saradnji sa Institutom za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, ove godine sprovodi kampanju pod sloganom:
„Duvan – pretnja razvoju”.


Osnovni cilj ovogodišnje kampanje jeste da se poboljša i očuva zdravlje populacije, ističući zdravstvene i druge rizike koji se povezuju sa upotrebom duvana smanji siromaštvo kroz podršku programa nejednakosti u zdravlju za održivi razvoj za zdravlje i ekonomsko blagostanje, da predloži mere koje država i javnost treba da preduzmu da bi poboljšali zdravlje i razvoj suočavajući se sa svetskom duvanskom krizom tj. zalažu se za delotvorne politike kojima se smanjuje upotreba duvana.

Ciljevi kampanje povodom Svetskog dana bez duvana 2017. godine

– isticanje povezanosti između upotrebe duvanskih proizvoda, kontrole duvana i održivog razvoja;
– podrška državama da kontrolu duvana uključe u svoje nacionalne odgovore na Agendu održivog razvoja do 2030. godine;
– podrška državama članicama i civilnom društvu da se bore protiv uplitanja duvanske industrije u političke procese, što zauzvrat dovodi do jačanja nacionalne politike u kontroli duvana;
– ohrabrivanje šireg učešća javnosti i njenih partnera u nacionalnim, regionalnim i globalnim naporima da se napišu i primene strategije i planovi razvoja i ostvare ciljevi kojima su prioritet aktivnosti na kontroli duvana;
– pokazati kako pojedinci mogu da doprinesu stvaranju održivog sveta bez duvanskog dima, bilo tako što su posvećeni tome da nikada ne koriste duvanske proizvode ili tako što što će se odreći ove navike.

Резултат слика за Povodom obeležavanja 31. maja, Svetskog dana bez duvanskog dima, „Duvan – pretnja razvoju”. Sve države imaju koristi od uspešne kontrole duvanske epidemije, pre svega zaštitom svojih građana od štetnih efekata upotrebe duvana i smanjenjem troškova u nacionalnoj ekonomiji. Kontrola duvana je sadržana u Agendi održivog razvoja, kao najdelotvornije sredstvo da se postigne jedan od ciljeva, a to je globalno smanjenje za trećinu prevremene smrtnosti od nezaraznih bolesti, uključujući kardiovaskularne i maligne bolesti i hroničnu opstruktivnu bolest pluća.

Pored očuvanja zdravlja i smanjenja nejednakosti u zdravlju, sveobuhvatna kontrola duvana smanjuje i gajenje duvana, proizvodnju i upotrebu duvana. Kontrola duvana može da prekine krug siromaštva, doprinese nestanku gladi, unapredi održivu poljoprivredu i ekonomski rast i bori se protiv klimatskih promena. Povećanje poreza na duvanske proizvode može se takođe iskoristiti da se finansira univerzalna zdravstvena zaštita i drugi državni programi koji podstiču razvoj.

Oko 6 miliona ljudi svake godine umire zbog korišćenja duvana, a predviđa se da će ova brojka da naraste na više od 8 miliona do 2030. godine ako se aktivnosti ne intenziviraju. Duvan je pretnja za svaku osobu, bez obzira na pol, starost, rasu, kulturni ili obrazovni nivo. On dovodi do patnje, bolesti i smrti, osiromašuje porodice i nacionalne ekonomije.

Upotreba duvana ima ogromnu cenu za nacionalnu ekonomiju zbog porasta troškova za zdravstvenu zaštitu i smanjenja produktivnosti rada. On pojačava nejednakost u zdravlju i pogoršava siromaštvo, jer najsiromašniji ljudi troše manje na osnovne potrebe kao što je hrana, obrazovanje i zdravstvena zaštita. Oko 80% svih prevremenih smrtnih ishoda zbog duvana nastaje u državama sa niskim i srednjim prihodom, koje se ionako suočavaju sa velikim problemima da dostignu svoje ciljeve razvoja.

Pri gajenju duvana koristi se velika količina pesticida i veštačkih đubriva, koja mogu biti toksična i koja zagađuju snabdevanje vodom. Svake godine, uzgajivači na 4,3 miliona hektara zemljišta gaje duvan, što dovodi do globalnog krčenja šume za 2% do 4%. Pored toga, proizvodnja duvana dovodi do nastanka preko 2 miliona tona čvrstog otpada.

Jačanje napora na kontroli duvana nije samo zadatak države: ljudi mogu da doprinesu na individualnom nivou da se stvori održivi svet bez duvana. Oni mogu da se obavežu da nikada neće koristiti duvan. Oni koji ga koriste mogu da prekinu sa tom navikom ili da potraže pomoć za odvikavanje, što će zauzvrat zaštiti njihovo zdravlje kao i zdravlje ljudi koji su izloženi duvanskom dimu, kao što su deca, drugi članovi porodice i prijatelji. Novac koji se ne troši na duvan može se zauzvrat koristiti za druge neophodne potrebe, kao što je kupovina zdrave hrane, zdravstvena zaštita ili obrazovanje.

Epidemiolog dr Mirjana Valan

Постави одговор

Please enter your comment!
Please enter your name here