Pokreće proizvodnju u plasteniku

Bačkopalančanin Miroslav Told, bavi se ratarstvom i stočarstvom.

3373

Bačkopalanačka porodica Told, decenijama gaji stoku i proizvodi ratarske kulture. Ovim poslovima koji iziskuju mnogo truda i odricanja, bavi se već treća generacija Toldovih.


Dvadesetjednogodišnji Miroslav upravo je predstavnik te treće generacije. Nakon osnovne škole, upisao je i završio srednju poljoprivrednu školu u Futogu. – Moji dalji i bliži preci deda Jakob i otac Jovan pre svih, godinama su se bavili gajenjem stoke. U dedinim, a potom i očevim stajama bilo je nekoliko stotina ovaca, dvadesetak krava i stotinak svinja. Bila su to druga vremena, jer tada je stoka s početka proleća do kasne jeseni išla na pašnjake, za razliku od danas kada je cele godine „na lancu“ – započeo je svoju priču Miroslav.

– Otac je nakon dede nastavio da radi poslove u stočarstvu, a posle oca eto i ja sam. Porodična kuća Toldovih u Šafarikovoj ulici od vajkada se prepoznaje po vrednim ljudima, koji gaje stoku i proizvode kukuruz, pšenicu, soju…

– Kada sam 2012. godine, od Novice Jerkova za šesnaesti rođendan dobio žensko jagnje rase virtenberg, otvorena je nova stranica u ovčarskoj proizvodnji u našoj porodici. Nedugo zatim, kupili smo šest šiljegica iste rase koje smo umatičili i pokrenuli proizvodnju, koju iz godine u godinu uvećavamo. Veliku pomoć u ovom poslu, imamo od veterinarskog tehničara Branislava Stanojeva iz Tovariševa. Trenutno se u našoj staji nalazi 25 priplodnih ovaca, 15 starijih, deset mladih i jedan priplodni ovan.

Sezona je jagnjenja, tako da se broj jaganjaca iz dana u dan uvećava. Žensku jagnjad ostavljam za sebe, a mušku prodajem. Planiram da uvećam broj ovaca s obzirom da za to imam sve uslove. Uz postojeći, izgradio sam i novi objekat površine od 60 kvadratnih metara, a hranu za njih proizvodim na vlastitim njivama – napominje Miroslav.

Osim ovčarstvom, Miroslav se na svom porodičnom poljoprivrednom gazdinstvu uz pomoć i podršku svojih ukućana bavi i tovom svinja, junadi, a u njegovim štalama nalaze se i krave muzare. Od mleka koje preostane nakon sisanja teladi, majka junaka ove priče – Ružica pravi sir.

U sklopu kuće porodice Told, nalazi se i velika okućnica, a jedan njen deo pretvoren je u voćnjak. – Voćnjak je nije veliki, zauzima površinu od pola katastarskog jutra. U njemu se mahom nalaze kajsije i šljive, koje prerađujem u rakiju. Na površini od deset hektara, zasnivam ratarsku proizvodnju. Ratarske kulture pšenicu, kukuruz, soju predajem u ZZ „Agro – Grnja“. Moram da napomenem da je saradnja sa ovom zadrugom, za sada veoma dobra.

Bavim se i proizvodnjom lucerke, kako bih smanjio troškove ishrane stoke. Prošlogodišnjim prinosima ratarskih kultura sam zadovoljan, iako su oni zbog velike suše bili smanjeni. Mehanizacija koju koristim na porodičnom imanju je brojna, ali zastarela. Koristim četiri traktora i mnoge priključne mašine. Planiram da se prijavim na konkurs za nabavku poljoprivredne mehanizacije, ističe Miroslav.

Pored nabavke nove mehanizacije, Miroslav ima u planu da tokom ove godine pokrene i plasteničku proizvodnju. Pod uslovom da sve bude teklo kako je planirao, proizvodio bi papriku, paradajz, krastavac i salatu.

Постави одговор

Please enter your comment!
Please enter your name here