Studentski dani Željka Drljače

Likovna vertikala Palanke (28)

688

Posle odsluženja vojnog roka Željko se vratio u Bačku Palanku i započeo pripreme za polaganje prijemnog ispita na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, koji je položio 1985. godine.


Evo dela pisma kojim obaveštavaju Željka o rezultatu prijemnog ispita:

„Položiti prijemni ispit na Akademiji umetnosti rezultat je ogromnog truda i predstavlja veliki uspeh: radost je prisutna i tokom studiranja, ali traži i odricanja i veliki rad, a u budućnosti neizvesnost…Ali, u ovom poslu postoji nešto što je veličanstveno. To je izazov i avantura u koju ulazite i bespoštedna borba sa sobom samim. A sloboda, za kojom svako od nas ima potrebu i bezgraničnu radost, u procesu umetničkog stvaralaštva je dar muza i bogova. Prema tome, dragi moj Željko Drljača, imate veoma neizvesnu i srećnu sudbinu, Vi ste je izabrali i ja vam čestitam – srećno! Srećno vaš profesor Jovan. I. Rakidžić.“

Studentsko-brucoški dani na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, Željku su tekli ispunjeni učenjem i stvaralačkom energijom, koju će valorizovati kolektivnom izložbom sa svojim „klasićima sa faksa“, već u prvoj godini studija.

Izložba je ogranizovana pod nazivom „Zima ’86“, u Malom salonu „Tribine mladih“, Kulturnog centra u Novom Sadu, od 6-16. februara 1986. godine, koju je uredio Branislav Radošević. Svi izlagači su studenti prve godine Likovnog odseka Akademije umetnosti u Novom Sadu, u klasi profesora Milana Blanuše. Ako zanemarimo srednjoškolske kolektivne izložbe Željka Drljače, ovu izložbu možemo smatrati „prvencem“ izložbenih aktivnosti u kratkom, ali bogatom umetničkom životu ovog palanačkog slikara.

Već sledeće kalendarske godine, po završetku druge godine studija, 9. septembra 1987. godine, Željko Drljača organizuje prvu samostalnu izložbu u Galeriji biblioteke „Veljko Petrović“ u Bačkoj Palanci. Željko se prvi put predstavlja u rodnom gradu, u kome živi i u koji se namerava vratiti posle studija, na radno mesto modnog kreatora u R.O. „Merkur“, čiji je stipendista od prve godine upisa na Akademiju.

Ova izložba je organizovana sa idejom da se prikaže dotadašnji Željkov umetnički opus, koji obuhvata razne tehnike slikanja i široku tematsku razuđenost. Izložene slike, grafike i crteži, kao i skulpture u gipsu, nastale pod budnimokom njegovih profesora, odaju umetničko opredelenje autora apstraktnom slikarstvu. Teme prikazanih radova, na ovoj izložbi vezane su za okolinu Palanke, za Tikvaru i čamce, obale Dunava i apstrakcije, koje podražavaju stvaran život.

Na Drugoj izložbi slika, skulptura i grafika studenata Akademije umetnosti u Novom Sadu, na Poljoprivrednom fakultetu od 20-30. novembra 1987. godine, Željko izlaže jedno ulje na platnu dimenzije 100 h 145 cm, pod nazivom „Kompozicija sa tri akta“. Student likovne umetnosti na Akademiji umetnosti u Novom Sadu Željko Drljača, uzima učešće sa još petoro studenata u klasi profesora slikarstva Jovan Rakidžića, na Jesenjoj izložbi u Domu mladosti 1987. godine u Zrenjaninu.

Željko je izložio dva ulja na platnu solidnog formata, jakog kolorita, temperamentnog poteza, različitih formi i kompozicija, „Autoportret“ mladog umetnika i „Kompozicija sa triženska akta“. Izložbu u holu Doma mladosti studenata novosadske Akademije, videlo je oko dve hiljade posetilaca izveštava „Dnevnik“ i dodaje:

„Postavka je bila dostupna javnosti samo tokom vikenda, što nije uticalo da mnogi Zrenjaninci vide rezultat stečenih saznanja, potaknuti nadarenošću i snagom volje ovih mladih ljudi.“

Izložbu je otvorio Radivoje Šejtinac, koji je na kraju svog prigodnog „slova o umetnosti“, pročitao otvoreno pismo profesora Jovana Rakidžića, u kome se daje stručno mišljenje o izloženim radovima njegovih studenata.

Pogledaj: Slikar Željko Drljača (1963-2002.)

Sledeće godine, na Trećoj izložbi slika, skulptura i grafika studenata Akademije umetnosti u Novom Sadu od 21-30. novembra 1988. godine, na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, Željko Drljača, student treće godine Akademije, izlaže „Figuralnu kompoziciju sa krugovima“, ulje na na platnu 150 h 150 cm, ulje na platnu „Bez naziva“, 90 h 110 cm i ulje na platnu „Bez naziva“ 90 h 140 cm. Na obe ove izložbe, prikazani radovi nedvosmisleno ukazuju na stilsko opredelenje mladog umetnika, njegov pristup formi i kompoziciji, koloritu i crtežu.

Nastaviće se…

Постави одговор

Please enter your comment!
Please enter your name here