Kanađani u Srbiji pronašli rezerve rude bora vredne čitavo bogatstvo, u posao uvode Britance

654

Kanadska kompanija „Erin ventures“ iz Vankuvera, koja je u rejonu Piskanja, nedaleko od rudnika uglja kod Baljevca na Ibru, pronašla rezerve rude bora, sklopila je ugovor o strateškom partnerstvu sa britanskom firmom „InvestKo“, iz Londona.


Kako se pretpostavlja, bruto vrednost rude veća je od dve milijarde dolara, po čemu bi se nalazište svrstalo na treće po veličini u svetu, pišu „Novosti“.

U skladu sa odredbama ugovora, „InvestKo“ treba da uloži nešto više od 20 miliona dolara za nastavak istraživanja kod Baljevca na Ibru. Nakon toga, ukoliko bi došlo do otvaranja rudnika, firma iz Velike Britanije, koja je specijalizovana za ovakvu vrstu investicija, bila bi većinski vlasnik u tom rudokopu.

Nakon sklapanja ugovora o strateškom partnerstvu, Ministarstvo rudarstva produžilo je dozvolu za istraživanje „Erinu“ do 2020. sa opcijom produženja te licence i u naredne dve godine. Inače, prema prvoj, preliminarnoj studiji izvodljivosti, ovaj rudnik bi mogao da bude u funkciji 21 godinu. U tom periodu, odavde bi moglo da se dobije blizu 12 miliona tona bora.

[wonderplugin_slider id=64]

 

Ova mala kanadska kompanija je ušla u program bušenja na ovom lokalitetu nakon što je britansko-australijski koglomerat „Rio Tinto“, koji upošljava 200.000 radnika i ima rudnike na pet kontinenata, odustao od koncesije na tom području. Inače, upravo ova rudarska korporacija, uz tursku državnu kompaniju „Eti Maden“, kontroliše čak 80 odsto svetske proizvodnje bora.

Najveći deo rezervi bora, čak 75 odsto, nalazi se upravo u Turskoj. Međutim, otkriće kanadskog „Erina“, moglo bi da stavi Srbiju u red zemalja sa ogromnim rezervama ove rude. Čak se procenjuje da je ležište u Piskanji mnogo kvalitetnije od onih koja su do sada pronađena u svetu. Daljim istraživanjima treba da se pokaže i da li su rezerve bora na tom lokalitetu daleko veće od prvobitno pronađenih.

Ruda bora se, najčešće, koristi za proizvodnju stakla, keramike, deterdženata i u poljoprivredi. Uz to, ovaj element sve više nalazi primenu i u razvoju novih nuklearnih procesa, dok se, zbog svoje tvrdoće i otpornosti, sve više koristi u vojnoj industriji – za proizvodnju oklopnih vozila i pancira. Primena produkata ove rude koristi se u razvoju nanotehnologije i automobilskoj industriji.

Постави одговор

Please enter your comment!
Please enter your name here