Tri stogodišnjice vojvođanskih Slovaka

805
Foto: Srbobran danas

Prijateljstvo koje postoji između dve opštine Srbobran i Bački Petrovac, i njihovih predsednika, iznedrilo je ideju da se u Srbobranu organizuje izložba Muzeja vojvođanskih Slovaka iz Bačkog Petrovca, pod nazivom „Stogodišnjice“.


Izložba je postavljena u galeriji srbobranskog Doma kulture, a danas u podne je i svečano otvorena pred većim brojem naših građana, uglavnom đaka srednje škole i viših razreda osnovnih škola. Ovaj kulturni skup otvorili su predsednici dve opštine, domaćin Radivoj Paroški i gost Srđan Simić. Direktorka Ustanove kulture, Milica Zarić, preuzela je na sebe ulogu moderatora izložbe, te je u svoje i ime svojih gostiju pozdravila sve one koji su došli na otvaranje, poželela im dobrodošlicu i predstavila im svoje goste, među kojima je bila i direktorka Muzeja vojvođanskih Slovaka, Ana Seč Pinćir.

Predsednik opštine Srbobran, Radivoj Paroški, prvenstveno je želeo da se zahvali svom kolegi iz Bačkog Petrovca, što je našao vremena i došao u posetu našem lepom mestu. „Srbobran je opština u kojoj žive različite nacionalne zajednice, što je slučaj i u Bačkom Petrovcu, a obe naše opštine neguju kulturu svih svojih građana, zbog čega nam je i čast što nam je danas u gostima izložba koja predstavlja kulturno nasleđe vojvođanskih Slovaka. Drago mi je što je naš Dom kulture domaćin jedne ovakve izložbe i što ćemo danas čuti priču koja govori o životu Slovaka u našoj pokrajini, kako pre sto godina tako i danas, jer važno je da se međusobno upoznajemo i razmenjujemo znanja, kako bi smo bili prijatelji. Naši građani koji posete ovu izložbu steći če nova znanja i određena iskustva kada je u pitanju kultura Slovaka“.

[wonderplugin_slider id=75]

 

Gospodin Simić se zahvalio predsedniku Paroškom i direktorki Zarić na ukazanom gostoprimstvu i uopšte mogućnosti da se Muzej iz njegove opštine predstavi Srbobrancima. „Bački Petrovac je ove godine obeležio 3 velika jubileja, važna ne samo za našu lokalnu samoupravu, nego i za sve Slovake u Srbiji. Reč je o obeležavanju 100 godina od prvih ‘Slovačkih nacionalnih svečanosti’, zatim 100 godina od osnivanja Gimnazije i 100 godina od početka rada prve štamparije u Bačkom Petrovcu. Sve to je krenulo 1919. godine, godinu nakon prisajedinjenja Vojvodine Srbiji, kada su Slovaci značajno doprineli svojim glasovima tom prisajedninjenju.

Na teritoriji opštine Bački Petrovac je tada krenula i da se razvija privredna, opet od strane Slovaka. Dvadesetih godina prošlog veka u Bačkom Petrovcu je formirana svetska cena hmelja, zatim je u našem mestu postojala i najveća evropska proizvodnja metli, takođe Baku Petrovac je bio i najveći prouzvođač sirka. Sve je to sad istorija koju možemo da gledamo na ovakvoj i sličnim izložbama, ali se i trudimo da sve te neke tradicionalne privredne aktivnosti oživimo, što smo i uspeli sa hmeljom, postavši jedini veliki proizvođač ove biljke u Srbiji. Oživljavamo i proizvodnju metli i to je otprilike ono po čemu je Bački Petrovac uglavnom poznat, pored naravno dobrog kulena. Ova izložba svedoči o istorji naše opštine, o stvaranju identiteta u novijem dobu istoruje Srbije i nadam se da ćemo imati prilke da to pokažemo u mnogo mesta Vojvodine, kako to danas činimo u Srbobranu“, rekao je naš gost i Bačkog Petrovca.

[wonderplugin_slider id=64]

 

Nešto konkretnije o samoj izložbi imala je priliku da kaže Ana Seč Pinćir, direktorka muzeja iz Bačkog Petrovca. „Pored muzeja u kom ja radim, Bački Petrovac ima još jednu važnu kulturnu instituciji, a to je galerija ‘Zuske Medveđove’. Ona je bila prva akademska slikarka evro-vojvođanskih Slovaka. Takođe se brinemo i o najstarijoj kući u mestu, ‘Zavičajnoj kući’ koja potiče iz 18. veka i predstavlja arhitektonski spomenik kulture od izuzetnog značaja. Pored pomenutih jubileja, tri stogodišnjice, prošle godine smo obradili i temu prisajedinjenja, jer je to istorijski trenutak u kom su Slovaci shvatili da će im u novoj državi biti zagarantovana sva prava i da će konačno moći da realizuju neke svoje želje. Slovaci su razvili bogate kulturno umetničke programe, među kojima je bilo mesta i za pozorište…“ Ana Seč Pinćir nastavila je da priča o mestu iz kog potiče i na koje je ponosna, krećući se kroz galeriju, od jednog do drugog eksponata, pričala je okupljenoj publici o svakom bitnom datumu i događaju koji su odredili istoriju Slovaka u Bačkokom Petrovcu i Vojvodini uopšte, sa mnogo detalja i anegdota što je mladim slušaocima bilo vrlo zaniljivo.

Gospođa Ana je nakon svog izlaganja pozvala sve Srbobrance da posete Bački Petrovac i da dođu do njenog muzeja, gde će im ona rado upriličiti obilazak svih znamenitosti Bačkog Petrovca.

Постави одговор

Please enter your comment!
Please enter your name here