Kakvu to vodu pijemo?

660

Dobra voda samo u tri sela

Lokalna samouprava u Bačkoj Palanci uvrstila je vodosnabdevanje 13 sela u prioritete, i za taj posao zadužila Javno komunalno preduzeće „Komunalprojekt“, međutim samo u Neštinu, Viziću i Despotovu mogu se pohvaliti da piju sasvim ispravnu vodu.

„Komunalprojekt” je do sada preuzeo komunalnu delatnost u većini sela, a 1. oktobra počela je primoporedaja i u Mesnoj zajednici Čelarevo. Kada se i to uradi opštinsko JKP obavljaće, u skladu sa zakonom, komunalnu delatnost u svim naseljenim mestima opštine (sem Karađorđeva). Sa preuzimanjem komunalnih delatnosti u selima, a to su ranije obavljale mesne zajednice, otvaraju se problemi koji su gomilali godinama, pa i decenijama. – Većina sela nema ispravnu vodu za piće, a jedino voda iz seoskih vodovoda u Neštinu, Viziću i Despootovu, kao i u Bačkoj Palanci potpuno je ispravna za piće – kaže Aleksandar Bogunović, v.d. direktora JKP „Komunalprojekt“.

– U ostalim selima izgrađena su mini postrojenja za prečišćavanje vode, takozvane eko-česme. Problem u selima je i loše stanje vodovodne mreže i stanje bunara kao i višegodišnji odnos prema toj infrastrukturi, jer mesne zajednice su naplaćivale vodu, a nisu dovoljno ulagale u sistem, pa je on uglavnom dotrajao.

Vodovodna mreža u selima dugačka je 200, a u Bačkoj Palanci 150 kilometara. Mreža u većini sela je stara 30-40 godina, dotrajala je i potrebna je rekonstrukcija. – Danas se to posebno vidi u Despotovu gde smo otvorili nov pogon za preradu i distribuciju vode čime je meštanima omogućeno da piju zdravu vodu kao i građani Bačke Palanke – dodaje Bogunović.

– Međutim, stanje mreže je loše, jer decenijsko prisustvo gvožđa i kamenca smanjilo je protok vode, a kada se tome doda i mali profil cevi u pojedinim delovima mreže deo potrošača se žali na slab pritisak. Ustanovili smo da mreža ima dovoljan pritisak, a problem je u dotrajalim, zagušenim kućnim instalacijama koje su jako stare.

Jednom mesečno, kažu u „Komunalprojektu“, kontroliše se ispravnost vode na eko – česmama, kojih ima u svim selima, sem Neštinu i Viziću gde meštani iz vodovoda piju zdravu izvorsku, fruškogorsku vodu. Konstatovano je da su neke eko-česme o kojima su se brinule MZ bile u zapuštenom stanju. Prilikom preuzimanja komunalnih delatnosti, na primer, u Obrovcu i Tovariševu „Komunalprojekt“ je morao uložiti sredstva da osposobi česme kako bi se dobila zdrava voda, a dok je taj posao trajao sela su snabdevana pijaćom vodom cisternama iz Bačke Palanke. Sada to više nije potrebno.

– Donosimo strategiju o tome kako će se dalje vršiti vodosnabdevanje u našoj opštini – ističe Bogunović. – Bačka Palanka ima svoje izvorište, a naseljena mesta svoje bunare. Da bi se sve to dovelo u još bolje funkcionalno stanje moramo se odlučiti da li će se i u drugim selima, kao u Despotovu, graditi postrojenja, mini fabrike vode, ili će se tražiti druga rešenja, odgovor će dati struka. Strategija i analiza biće urađene sa tehničkog i ekonomskog aspekta.

Karađorđevo uz dogovor s Vojskom

Karađorđevo je u nadležnosti Ministarstva odbrane, a sada se radi Plan generalne regulacije ovog mesta koji će omogućiti da se izvrši, na neki način, razmena zemljišta između Vojske i Opštine kako bi se rešili pravno – imovinski odnosi.

– Kada se to uradi lokalna samouprava, odnosno, naše JKP može preuzeti komunalnu delatnost u ovom selu sa preko 1.000 stanovnika. Iako do sada nismo bili nadležni, na zahtev meštana ovog sela intervenisali smo i zamenili jednu pumpu jer nije bilo dovoljnog pritiska, pa oni koji stanuju na spratu nisu imali vode, a dešavali su se i nestanci vode. Intervenisali smo i rešili taj problem. Ipak, konačno rešenje, odnosno preuzimanje komunalne delatnosti u ovom mestu tek treba da usledi – rekao nam je Aleksandar Bogunović.

Izvor: Dnevnik

Постави одговор

Please enter your comment!
Please enter your name here