Profesor iz Amerike zavoleo Bačku Palanku i godinama joj se vraća

Rasel Hiršfild je profesor muzike na Western Connecticut State University u Americi.

2621

BAČKA PALANKA: U julu 2017. godine, naš grad posetio je Rasel Hiršfild, profesor muzike na Western Connecticut State University u SAD, gde je održao sjajan mini koncert i biranim rečima se obratio publici u koncertnoj sali ŠOMO „Stevan Hristić“ i, između ostalog, rekao da se već godinama vraća u naš grad, jer je zavoleo njegovo gostoprimstvo i ljude koji ovde žive.


Podsetimo se, on i profesor Maurisi Martin iz Brazila, 2014. godine su osnovali Internacionalni festival klavira u Bačkoj Palanci, na kojem iz godine u godinu, pored srpskih učestvuju i inostrani studenti, iz Brazila, iz Poljske, iz Rusije. Ekipa Nedeljnih novina tada je razgovarala sa profesorom o ovoj temi, a evo i kako je taj razgovor tekao:

Kako ste uspeli da nađete novac za održavanje festivala?

– Nije samo u pitanju nalaženje novca, nego i lokalne podrške, za izvođenje nastavnog programa, kao i za za smeštaj studenata. Muzička škola je i ovoga puta obezbedila prostor za nastavu, a i u hotelu smo naišli na razumevanje, pa studenti stanuju u njemu po razumnim cenama. Pored ovoga, profesor Martin i ja smo našli podršku i od naših univerziteta gde radimo, u obezbeđivanju sredstava da doputujemo u Srbiju. Tako imamo sreću da upoznamo jedan lep grad, da radimo sa izvanrednim studentima i da živimo zajedno.

Foto: BAP Vesti

Molim vas, opišite nam jedan uobičajeni dan na festivalu.

– Uobičajeni dan sadrži tri sata master klase (grupnog časa), dakle svi studenti su prisutni,
sviraju jedni za druge, a jedan od profesora radi sa njima. Posle pauze za ručak, imamo individualne časove, tri-četiri sata. Svi studenti imaju najmanje dva individualna časa i barem dva nastupa na master klasi. Pored toga, svi studenti imaju mogućnost da nastupe na završnim koncertima. Imaju mogućnost da vežbaju, da posmatraju časove svojih drugova i večernje koncerte, kojih ima šest u osam dana festivala. Imamo dva profesora, dva gostujuća predavača i svi oni, zajedno sa studentima imaju svoje veče nastupa.

Koje veštine mogu studenti da razviju tokom festivala?

– Sve zavisi od individualnih mogućnosti studenata i to je kombinacija razvijanja
muzikalnosti, interpretacije, tehnike sviranja, pomoći savlađivanja izazova, sastavljanje
repertoara. Ima jako puno različitih stvari, pogotovo kod tehnike sviranja, kao što je i
korišćenje pedale na klaviru, artikulacija zvuka, tempo, ritam, sve što čini program dobrog
savlađivanja instrumenta. Naravno, prenosimo im i naše bogato iskustvo sviranja i nastupa.

Ove godine imaju četiri predavača na festivalu.

– Već prošle godine smo imali gostujućeg predavača, Biljanu Gorunović iz Novog Sada, ona
je tu i ove godine, ponajviše zbog velikog iskustva koje ima,njen doprinos je dragocen, a dobro je imati ljude iz raznih sredina. Profesor Marek Slezer iz Krakova u Poljskoj, je prijatelj i kolega doktora Martina, o njemu sam čuo puno lepih reči i jedva čekam da ga upoznam i čujem njegov nastup, na kojem će izvoditi dela Šopena i Lista.

Da li muzičar mora da se razvija tokom cele svoje karijere?

– Svakako da se mora razvijati. Ako jedan koncert izvodite, na primer, četiri godine, tokom
vremena ćete otkrivati neke nove dimenzije dela, a samim tim ćete se i vi razvijati kao umetnik. Naravno, repertoar morate širiti, otkrivati nove mogućnosti, koje će vas gurati napred. To širenje repertoara i nije teško, ako se uzme u obzir, da je za klavir napisano možda najviše muzičkih dela. Kako starite, sazrevate, tako se menjaju i ciljevi koje stavljate pred sebe, prihvatate ili ne izazove i rizike, a to je deo razvoja ka novim iskustvima, novom repertoaru.

Foto: Pixabay

Na kraju, jedno neuobičajeno pitanje: da li je klavir kralj muzičkih instrumenata?

– Mislim da jeste kralj, pogotovo ako se uzme u obzir njegova višestruka primena, kao solo instrumenta, kao dela manjeg muzičkog sastava, ali i simfonijskog orkestra, jako je zahvalan i za pratnju pevača. Već je vekovima prihvaćen, a za savlađivanje repertoara koji je napisan za njega, morate proživeti četiri – pet života.

Posle razgovora, ekipa Nedeljnih novina prisustvovala je času, koji je profesor Hiršfild držao jednoj studentkinji, a posebne impresije ostavila je posvećenost kojom on to radi, što je osetila i studentkinja i vrlo brzo je stvorena jedna posebna hemija među njima, karakteristična za muzičare.

Постави одговор

Please enter your comment!
Please enter your name here