Srbiji preti epidemija malih boginja

Za nekoliko dana na Kosovu obolelo 200 osoba, jedna može da zarazi 15 ljudi.

759

Ukoliko stanovništvo nije kolektivno zaštićeno, odnosno nije vakcinisano više od 95 odsto ljudi MMR vakcinom koja štiti od rubeola, zaušaka i malih boginja, jedna osoba može da zarazi vrlo brzo 15 drugih, objašnjavaju stručnjaci.

Primera radi, radnim danima iz Prištine ima dva redovna autobuska polaska, dok iz Kosovske Mitrovice ima 10 polazaka za Beograd, što znači da bi vrlo lako bolest mogla da stigne u metropolu ili neke druge gradove u Srbiji.

Prema rečima epidemiologa Predraga Kona iz Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd, prema pristiglim podacima iz domova zdravlja, oko 43 odsto dece je vakcinisano.

Komplikacije koje mogu da se jave zbog bolesti su veoma opasne i ne tako retke.

„Svaka hiljadita osoba zaražena ovim virusom dobije zapaljenje mozga, svako dvadeseto dete dobije zapaljenje pluća, a jedan od 5.000 slučajeva završi kao biljka i umre“, tvrdi epidemiolog Zoran Radovanović.

Prema rečima epidemiologa Predraga Kona, svi koji su vakcinisani pre 1993. godine, od kada se uvodi MMR vakcina, mogu da budu ugroženi.

„U srpskoj vojsci u periodu od 1879. do 1898. godine obolevalo je 2.760 na 100.000 osoba, u proseku, godišnje. Maksimalno je bilo godine 1892, čak 7.681,4 obolelih na 100.000 građana. Tada je bila stopa mortaliteta različita, a najveća je zabeležena 37,3 odsto od obolelih. Najmanje je umiralo 1898. godine, tada je broj umrlih od obolelih bio dva odsto. Sa uvođenjem vakcinacije postupno je dolazilo do pada broja obolelih, pa su se do devedesetih godina javljale sporadično. Bilo je epidemijskih godina, ali sa malim brojem obolelih. U periodu od 1962. do 1971. godine bilo je 40.385 obolelih od malih boginja, prosečno godišnje 380,7 obolelih na 100.000 i 20 umrlih. Te 1971. godine se uvodi vakcinacija, a naredna epidemija javlja se 1993. godine. Te godine se uvodi još jedna vakcina, odnosno revakcinacija i jasno se vidi dramatičan pad obolelih“, objašnjava Kon.

Roditelji beba sa juga Srbije zabrinuti su jer njihova deca još nisu uzrasta predviđenog za vakcinisanje, dok oni koji mogu da zaštite svoje mališane u većem broju se javljaju domovima zdravlja.

Dr Biljana Đerković, pedijatar Dečjeg dispanzera u Novom Pazaru, kaže da su roditelji mališana koji su dobili neku vrstu osipa posebno uplašeni. Pojava epidemije uzrok je izuzetno niskog stepena imunizacije MMR vakcinom.

Odustajanjem od vakcinacije narušava se kolektivni imunitet, za koji je neophodno da bude vakcinisano preko 95 odsto ljudi. S obzirom na to da epidemije kreću u dečjem uzrastu, u školama i vrtićima, upravo vakcinisana deca su ta koja prave kolektivni imunitet i na taj način štite i svoje roditelje, bake i deke, koji ili nisu vakcinisani ili su primili samo jednu dozu vakcine koja ih ne štiti u potpunosti, a koja se primala do 1993. godine.

Situacija na Kosovu pod kontrolom

Povodom pojave malih boginja na Kosovu i Metohiji načelnik Infektivnog odeljenja u Kosovskoj Mitrovici, Danica Radomirović rekla je da je situacija stabilna i pod kontrolom.

„Na odeljenju su dva pacijenta koja su hospitalizovana od morbila, a kroz ambulantu je prošlo još devet osoba sa morbilama“, istakla je Radomirovićeva.

Pacijenti su stizali iz južnog i severnog dela Mitrovice, a prekjuče su se javila dva slučaja iz Gračanice i Prilužja. U pitanju su i komplikacije na plućima, zbog čega su hospitalizovani. Prvi pacijenti koji su se javili su dobro i pušteni su kući. Na Kosovu i Metohiji, od početka pojave malih boginja, dvoje zaraženih je preminulo.

Kako se prenosi zaraza

Male boginje izaziva virus koji se prenosi putem vazduha (kapljicama) ili u direktnom kontaktu sa sekretom iz nosa ili ždrela inficiranih osoba. Virus ostaje aktivan u vazduhu ili zaraženom sekretu ili predmetima do dva sata. Obolele osobe su najzaraznije dva do četiri dana pre i do četiri dana nakon izbijanja ospe. Period inkubacije, od izloženosti virusu do pojave temperature, prosečno je 10 do 12 dana. Početak bolesti karakterišu temperatura, malaksalost, crvene i vodnjikave oči, curenje iz nosa i kašalj. Karakteristična crvena ospa se javlja na licu dva do četiri dana od početka bolesti, a 14 dana nakon izloženosti virusu. U ovom stadijumu temperatura može dostići i više od 40 stepeni, a ospa nastavlja da se širi ka trupu i ekstremitetima. Ospa prolazi posle četiri do šest dana i najčešće je praćena blagim perutanjem kože.

Постави одговор

Please enter your comment!
Please enter your name here