Održano deseto Janjsko veče

Da se ne zaboravi kolonizacija Janjana u Obrovac.

1062

Decenija postojanja svedoči u prilog ozbiljnosti manifestacije, pokrenute s ciljem da se ne zaboravi kolonizacija Janjana u Obrovac.


OBROVAC: Ovaj jubilej je bio i prilika da se ožive vremena uspostavljanja sadašnjih životnih ritmova i implementacije u novu sredinu, što je učinio pukovnik Milorad Vojnović u svojoj besedi, anegdotski i gnomski koncipiranoj, a prošaranoj tugom doseljeničkih janjskih dana.

Pukovnik je s poštovanjem, nakon intonirane himne Janja „Rodni Janj“ govorio prvo o ljudima kojih više nema, a pomogli su u stvaranju ove manifestacije, da bi se potom osvrnuo na istorijat kolonizacije Obrovca kroz rodoslove i žitija starosedelaca i kolonista. Sa suzom u oku, slušali su prisutni raznih starosnih struktura: od predškolaca pa do onih u dubokoj starosti, pokazujući tako da je širok uzrasni raspon prilika da se manifestacija prenese s kolena na koleno.

Kulturno-umetnički deo programa je otvorio KUD „Svetozar Marković“, „Srpskim igrama“ i „Igrama crnorečja“, interpretirana je i pesma Milovana Vujića „Deseto Janjsko veče“, a čitava sala je pevala uz braću Tešić iz Futoga. Potom su podeljene zahvalnice Obrovčanima koji su zaslužni za pomoć oko manifestacije – samim činom tradicionalnih porodičnih dolazaka. Zahvalnice su izazvale oduševljenje laureata: Mitra Vujića, Milorada Ponjevića, Maksima Jandrića, Milovana Trkulje, Milana Šolaje, Lazara Medića, Milana Trkulje, Ilije Balaća i Milovana Vujića i buran aplauz prepune sale.

Što se tiče tradicionalnih jela, i ove godine su se potrudili i marljivi meštani – Gospava Tešić, Zora Ćirko, Sava Šmanja, Stana Kerlec, Vinka Jandrić , Božo Kerlec, Zora Stupar i Pekara „Gora“ čije neponovljive pite su trajno zasenile sve ostalo na bogatoj trpezi. Za štimung je bio zadužen provereni prijatelj Zoran Kuzmanov.

Ako se osvrnemo na poentu upriličavanja bilo kog oblika seoskih dešavanja, dolazimo do sledeće konsekvence: u ovim mutnim vremenima sveopšte centralizacije, sela padaju u zapećak, tavoreći između užurbanosti velegrada i tihovanja ruralnih prostora, pomalo izolovana i samotna. Ovakve manifestacije su prilike da sela ožive, da se ljudi druže i zbliže, da se učini vidljivim srce i duša jednog naroda koji svoj najčistiji vid dobija upravo na selu. Oni koji su prepoznali potrebu održavanja ove manifestacije ostaće upamćeni kao prijatelji i Obrovca i Janja, a to su: lokalna samouprava na čelu sa predsednikom Opštine i predsednikom Skupštine Opštine, Mesna zajednica Obrovac, Pekara „Gora“ Obrovac, pekara „Milaneze“ Bačka Palanka, Štamparija „Reklam Jović plus“ Bačka Palanka, kao i pojedinci Zoran Petković i Lazar Medić.

Постави одговор

Please enter your comment!
Please enter your name here