U Baču, najstarijem gradu Bačke i starom srednjovekovnom arhiepiskopskom sedištu, postojala je zasebna biskupija sve do početka 12. veka, koja je oko 1135. g. sjedinjena sa Kaločkom biskupijom u Kaločko-bačku nadbiskupiju, piše portal „Ravnoplov“.
Od tog vremena u ovu nadbiskupiju u potpunosti je uveden latinski obred. Sve do Mohačke bitke (1526) u Baču, kao drugom nadbiskupskom sedištu, nalazio se kaptol, koji je, osim crkvenih pitanja, rešavao i svetovna pitanja sa područja Bačke županije (parnice, urbarijalna pitanja, najamnine, plemićke potvrde, vlasnička opravdanja, testamenti, popisi…).
Najstariji sačuvan dokument Kaptola u Baču potiče s početka 13. veka, iz 1229. godine, i odnosi se na nagodbu između sela Arnat (nalazilo se južno od današnjeg Sombora) i bana Tomaša, vlastelina iz obližnje Sonte. Oni su se dugo sudski sporili oko zemljišta na međi između Arnata i Sonte, za koje su žitelji Arnata tvrdili da pripada njihovom selu, a da ga je svom posedu pripojio ban Tomaš. Parnica je završena nagodbom, odnosno sporazumom. U ovom dokumentu, pisanom latinskim krasnopisom 1229. godine (anno d[om]ni M.CC.XX nono), širine 253 mm i dužine 118 mm, sačuvana su za istoriju dva značajna podatka.
Prvi je poimenični sastav tadašnjeg Kaptola, sa pratećim crkvenim činovima, a drugi je izgled pečata Kaptola, koji je u potpunosti očuvan. U završnom delu dokumenta o nagodbi između bana Tomaša i sela Arnat nabrojana su imena svih tadašnjih članova Kaptola u Baču: prepozit Damjan (Damiano), kantor Jakov (Jacobo), lektor Sebastijan (Sebastiano), arhiđakoni Danijel (Daniele) i Toma (Thoma), kustod Adrijan (Adriano) i dekan Nikola (Nicolaus).
[wonderplugin_slider id=64]
Drugi, za istoriju važan podatak, predstavlja izgled očuvanog pečata Kaptola u Baču. Viseći pečat Kaptola nalazi se na dnu dokumenta, otisnut je u vosku, a bio je ovalnog oblika. Ukupna visina otiska u vosku je 62,5 mm, a širina 44,5 mm, što znači da je sam pečat morao biti manji (unutrašnjost otiska je 45,5 x 27 mm i to je i približna veličina samog pečata). U sredini pečata nalazi se figura Sv. apostola Pavla, sa mačem u desnoj i knjigom u levoj ruci. Sveti Pavle se nalazio i na grbu Bačke županije (od 1802. g. Bačko-bodroške) za sve vreme njena postojanja (do polovine dvadesetih godina 20. veka) i potekao je od simbola Kaptola u Baču ili su imali zajedničko poreklo. Oko fugure Sv. Pavla na pečatu se nalazi natpis na latinskom: SIGILLV[M] CAPITVLI BACHIEN[SIS] (Pečat Kaptola bačkog), a u vrhu je predstavljen simbol krsta. Pečat je sa dokumentom spojen kanapom od kudelje. Istim pečatom, čiji su otisci nešto lošije očuvani, overeno je još nekoliko najstarijih dokumenata Kaptola u Baču (1244, 1247, 1254, 1256, 1272. i 1280. godine), a korišćen je i prilikom overe dokumenata Kaptola tokom 14. stoleća (1345, 1352, 1355, 1360, 1364, 1381), kao i početkom 15. stoleća (1404, 1409, 1410).
Najstariji dokument i pečat Kaptola u Baču sačuvani su u zbirci Mađarskog državnog arhiva u Budimpešti.
