U srcu Fruške gore nalazi se rajski vrt koji oduševljava posetioce

764
Foto: Flickr

FRUŠKA GORA: U tišini fruškogorskih šuma, daleko od automobilskih puteva i gradske vreve smestio se manastir Velika Remeta.


Uprkos epidemiji koronavirusa manastir svakodnevno posećuje veliki broj turista i vernika, a posebnu pažnju izaziva rajski vrt igumana Stefana, koji je i starešina ovog zdanja.

Etno-selo pored manastira, letnja likovna škola – ikonopisačka radionica za mlade, izvor Ubavac, nadaleko čuven po vodi koja krepi i bistri vid, sve više privlače vernike i ljude željne mira i tišine. A tu je i replika Vitlejemske pećine, sa crkvom iznad nje.

Iguman Stefan, iako je prešao sedamdesete godine života, ne prestaje da iznenađuje hodočasnike.

Duge sede brade, vedrog pogleda i veselog duha, izgledajući kao neki starozavetni prorok, dočekuje goste medom i vodom, nudi odmor i okrepljenje, dobru manastirsku jabukovaču, knjige za čitanje, a uvek je spreman na bogougodan razgovor.

[rev_slider alias=“oaza_mb“][/rev_slider]

 

– Bio bi greh da ljudi ovde ne dolaze. Selo se prazni ali mi u manastiru-bratstvo i sestrinstvo monaško, rešili smo da oživimo ovaj kraj, da ljudi u njega dolaze, da pored manastira potraže odmor u tišini naših objekata koje smo sagradili, da vide i naš rajski vrt na zemlji – kaže iguman Stefan, a prenosi portal Stil.

Da su na dobrom putu, dokazuje i podatak da je pre pandemije, samo tokom nedelju dana, ovaj manastir znalo da poseti po nekoliko hiljada ljudi, iz svih krajeva zemlje, pa i iz inostranstva.

View this post on Instagram

Velika Remeta Monastery, one of the oldest Serbian Orthodox monasteries on Mt. Fruška Gora, known also as “Serbian Mount Athos“. Its hidden valleys once housed an astonishing number of 35 Serbian Orthodox monasteries, of which only 16 still stand today due to numerous conquests, wars and desolation. Velika Remeta Monastery is located in the far east of Mt. Fruška Gora and was built in the late 13th or early 14th century by Serbian King Dragutin Nemanjić. —————— Манастир Велика Ремета, један од најстаријих српских манастира на Фрушкој Гори, познатој и као „српски Атос“. Њене скривене долине некада су чувале чак 35 српских православних манастира, од којих је данас сачувано само 16, услед бројних освајања, ратова и разарања. Манастир Велика Ремета се налази на крајњем истоку Фрушке Горе, а изграђен је крајем 13. или почетком 14. века од стране краља Драгутина Немањића. •••••••••••••••••••••••••••••••• Photo credits | Aутор фотографије: ★ @pedjaspasojevic ★ •••••••••••••••••••••••••••••••• Location | Локација: Northern Serbia | Северна Србија ••••••••••••••••••••••••••••••••• Пратите и даље @meet.the.serbs и заједно са нама изградите лепу слику нашег народа и земље. Користите таг #meettheserbs како би се и Ваша фотографија нашла у галерији најлепших слика. Хвала! •••••••••••••••••••••••••••••••••• Facebook: www.facebook.com/Meet.the.Serbs Twitter: www.twitter.com/MeetTheSerbs Pinterest: www.pinterest.com/MeetTheSerbs •••••••••••••••••••••••••••••••••• #Srbija #Србија #Сербия #Serbia #Srbi #Serbs #Срби #Europe #россия #special_shots #royalsnappingartists #instatravel #travel_captures #travel #beautifuldestinations #travelphotography #nationalgeographic #tourism #church #orthodox #pravoslavlje #monastery #religion #history #architecture #archdaily #nemanjici #fruskagora #velikaremeta

A post shared by Meet the Serbs (@meet.the.serbs) on

 

– To što gradimo su skromni, ali lepi i funkcionalni objekti. Nema tu novca, sve su to dali dobri ljudi koji su shvatili šta želimo i nesebično nam pomažu materijalom i radom. Na jednom hektaru oko manastira, sa leve strane je etno-selo sa pet brvnara, gde se može prirediti roštilj, odmarati i uživati u letnjikovcima. Sa desne strane smo uredili fontanu za osveženje, izgradili repliku Vitlejemske pećine i brdo Sion sa kapelom. Tu su i tri isposnice kako su nekad izgledale. Taj naš rajski vrt je idealan za molitvu i odmaranje duše. I mi monasi iz ovog manastira živimo brže i srećnije sa ljudima koji stalno dolaze.

Manastir i jeste mesto gde ljudi treba da se okupljaju a ja mislim da je naša uloga i danas ista-da smo verski, kulturni i narodni centri saborovanja, promišljanja i dijaloga – priča Stefan.

Постави одговор

Please enter your comment!
Please enter your name here