Čuva se tradicija postavljanja i obaranja maja

1032

BAČKA PALANKA: U nedelju (09.06.) ispred Slovačkom doma je upriličena manifestacija „obaranja maja“, obaranja drveta koje je postavljeno u maju mesecu. Ovom događuju iz tradicije Slovaka prisustvovao je veliki broj sugrađana, ali i gostiju. Bio je upriličen i program, tako da su prisutni osim samog čina obaranja maja mogli da uživaju i u prigodnom kulturno-umetničkom programu, izložbi slika udruženja „Gložanska paleta“ i postavci udruženja žena „Slovenka“ iz Gložana.

Šta je maj?

Mesec maj se smatra za period ljubavi i rađanje novog života. Majsko zelenilo vekovima je bilo simbol snage i rasta.

Najznačajniju poziciju među biljkama u starim običajima u ovom razdoblju ima drvo koje se navodi kao „maj“. Izvorno „maj“ je mlado drvo, najčešće smreka, jela ili breza. Za maj su korišćena visoka ravna stabla lišena kore (obložena šimširom) čiji su vrhovi ukrašeni raznobojnim trakama.

Šta predstavlja „postavljanje maja“?

Postavljanje maja označava prirodni mit o borbi zime i proleća, smrti  sa životom, simbol buđenja prirode i ljubavi. Ukrašavao se šarenim trakama, papirima, maramama… Izvorni značaj „maja“ pao je u zaborav, ali navika da se postavlja maj, zbog očuvanja tradicije predaka postoji i danas.

Maj je najčešće mladić postavljao devojci za koju je zainteresovan i sa kojom ima ozbiljne namere.

Istorija postavljanja maja?

U prošlosti su ljudi verovali da će na ovaj način obezbediti zdravlje, čistoću i lepotu. Rimljani, Etrusi i ostali starovekovni narodi su pre početka maja stavljali na krovove kuća i prostorija gde su boravile životinje mlade zelene grane, kao zaštitu od zlih duhova i bolesti. U srednjevekovnoj Evropi se „maj“ postavljao ispred crkava i opština, a od 15. veka i ispred kuća devojaka što je značilo obećanje braka. Drvo se postavljalo predveče 30. aprila na 1. maj. Nekada se verovalo da je ova noć magična. U prošlosti su verovali da je to Noć veštica ili Filipojakubska noć.

Najstariji narodni imali su običaj koji su nazivali „paljenje veštica“. Ljudi su se sastajali pored vatre proslavljajući dolazak proleća. Vatra je imala moć da očisti i uništi zlo. Pepeo je imao moć da poveća urod. Nekada su preko njega preveli stoku, a nekada su preskakali vatru da bi stekli plodnost i mladost. Verovali su da su sile zlih duhova te noći jače, a da bi se zaštiti svako je kod sebe imao granu paprati. Glavni smisao ovog starog običaja bilo je slavljenje plodnosti.

Постави одговор

Please enter your comment!
Please enter your name here