Viševekovni san postao java (2)

Ove godine navršilo se četrdesetpet godina od puštanja u saobraćaj mosta između Bačke Palanke i Iloka

1143

Obraćanje Josipa Broza Tita:

– Prije svega u ime moje drugarice i u svoje ime, najsrdačnije zahvaljujem na zdravici. Ovom prilikom želim da zahvalim svima vama, građanima Bačke Palanke, Iloka i vukovarske opštine, na vanredno toplom prijemu.

– Ja bih hteo, ako bih mogao, da jednog dana posjetim sva ta mjesta i da lično zahvalim svim građanima koji su ovdje bili na svemu što nam je danas priređeno. Zaista velika je to stvar da se sa uspjehom završi tako veliko djelo kao što je ovaj most, koji spaja dvije opštine, i ne samo dvije opštine, nego dvije republike i pokrajinu Vojvodinu.

– Kao što sam danas rekao, taj most je jedna spona našeg bratstva i jedinstva naših naroda. U Jugoslaviji se svakog dana nešto novo stvara i dovršava. Evo, danas smo na takvom stepenu razvoja da možemo graditi ne samo jedan, nego mnogo mostova.

– Baš jutros sam rekao predsjedniku Saveznog izvršnog vijeća da je, neposredno poslije rata, izgradnja i samo jednog mosta bila težak zadatak za cijelu zemlju. A sada, eto, mostove grade i opštine (aplauz).

– Osim toga, mi smo se tada na vrhu dogovarali o mnogim pitanjima izgradnje, ali to nije uvijek išlo lako. Danas se, međutim, dogovaraju i opštine, neposredno. I to je jako dobro. Dobro je da nema više onih, kako da kažem, uskih granica između opština, nego se svi povezuju – sve naše republike, pokrajine, dakle, cijela zemlja, svi naši narodi.

– Isto tako, smatram da je i ovaj most jedan doprinos tome da se mi sve više i više ujedinjujemo, da sve više jačamo koheziju naše zajednice, neophodnu za još brži razvitak naše zemlje.

– Mi se sada nalazimo na putu koji nije mnogo lakši, nego što je bio do sada, jer imamo dosta zadataka pred sobom. Završili smo mnoge državne poslove, donijeli novi Ustav i obavili dosta toga što je bilo potrebno. Sada idemo na Deseti kongres Saveza komunista Jugoslavije. Moramo završiti i unutarpartijsku konsolidaciju.

Pogledaj: Viševekovni san postao java (1)

– Na desetom kongresu postavićemo pred sve nas velike zadatke. To neće biti zadaci samo za nas komuniste, nego i za sve one koji grade socijalizam, koji žele dobro i sebi i drugima. Ja vjerujem da će poslije Desetog kongresa svi naši ljudi, a ne samo komunisti, prionuti na posao da se ne ostane samo na riječima i na tome šta imamo zabilježeno na papiru, nego da sve to stvarno pretvorimo u djelo. Jer, ono što smo obećali i što smo kazali da ćemo izvršiti – moramo izvršiti.

[wonderplugin_slider id=104]

 

– U Jugoslaviji danas radničkla klasa ima ono mjesto koje joj pripada i mi svi skupa, kao jedan, moramo prionuti na rad. Želim svima vama vama mnogo uspjeha u tom velikom djelu koje sada stoji pred nama – za veliku budućnost naše zemlje, za sreću naših naroda, za blagodet naših radnih ljudi! Živeli drugovi! – istakao je drug Tito u odgovoru na zdravicu na svečanom ručku u Bačkoj Palanci, održanom u hotelu „Turist“.

Izgradnjom čeličnog kolosa koji je prekoračio reku stvorene sumaltene idealne mogućnosti za brži razvoj privrede, bačkopalanačke opštine, vukovarske pa i šireg regiona. Jer most nema lokalni već širi i, kako se nedavno lepo izrazio predsednik Izvršnog veća Opštinske skupštine u Vukovaru inž. Jurica Mihovil međunarodnin značaj: svi putevi iz Mađarske vode preko ovog mosta za Jadran.

A to je „šansa i po“ za razvoj određenih pre svega tercijalnih privrednih delatnosti. Tu, u prvom redu, mislimo na razvoj ugostiteljstva, turizma i trgovine. Nije nikakva novost ako kažemo da most zbližava Vojvodinu sa Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom pa i Slovenijom. Putevi iz žitnice Jugoslavije u pravcu svih republika i mora nisu nikada bili kraći, prvenstveno za saobraćaj motornim vozilima.

Spajanjem obala Dunava kroz Bačku Palanku će prolaziti veliki broj putnika, a time i potencijalnih potrošača. Da li će oni ostaviti svoj dinar, dolar ili marku, zavisi pre svega od Bačkopalančana.

Ohrabruje činjenica da ugostitelji „Turista“ ne sede skrštanih ruku. Pored puta Bačka Palanka – Čelarevo kod izletišta „Poloj“, treba novi motel već s jeseni da dočeka prve goste. A u samom hotelu „Turist“ predviđa se dogradnja i izgradnja kuglane. Pred turizmom stoje širom otvorena vrata.

Očekuje se i razvoj izletničkog, stacionarnog, tranzitnog i lovno – ribolovnog. Rekonstrukcija putne mreža koja spaja bačkopalanačku sa susednim opštinama zainteresovaće, na primer Vrbašane, da u slobodne dane preko mosta skoknu na Frušku goru. Tranzitni turizam traži veći broj prenoćišta pogotovo što će Bačka Palanka biti saobraćajni čvor i od međunarodnog značaja. Lovni i ribolovni turizam treba da dožive puni procvat.

I pored svega, kako privrednici dočekuju njegovo puštanje u saobraćaj? Sem „Turista“ niko nije ni prstom mrdnuo. Postoji, doduše, program razvoja turizma, ali ga niko nije reverifikovao. Ako se nešto bitno ne preduzme, kolone automobila domaćih i stranih registarcija prolaziće kroz Bačku Palanku bez zadržavanja.

Svi su izgledi da će se odlučujući koraci učiniti i da će Bačka Palanka sa okolinom, postati mesto koje će zadržati prolaznike i tako imati velike privredne koristi. Most između Bačke Palanke i Iloka rađen je na komercijalnoj osnovi i biće jedini most u zemlji na kome će se naplaćivati mostarina. Most je društvena svojina, a javno dobro biće tek onda kada se putem naplate mostarine otplate anuiteti. Realnije ocene o tome kada će se most isplatiti još uvek se ne mogu dati, dok se ne vidi kojim će se intenzitetom odvijati saobraćaj.

Prilikom proračuna pošlo se od prometa skele, mada se računa da će se na mostu saobraćaj odvijati mnogo intenzivnije. Anuiteti za kredite moraju se otplatiti u narednih osam godina. Izračunato je da prihodi od mostarine neće biti dovoljni za otplatu anuiteta i da će se most otplatiti tek kroz deset godina. A, sve dotle dok se ne otplati i poslednji dinar uložen u most, „Vojvodina – put“ iz Novog Sada će naplaćivati mostarinu. Iznos cene mostarine još nije poznat, dok se ne dobije odobrenje od Saveznog zavoda za cene.

Računa se, ipak, da mostarina neće biti veća od cena koje za prevoz skelom preko Dunava naplaćivalo preduzeće „Dunavprevoz“. Za motorizovane građane Bačke Palanke i Iloka koji rade u drugim mestima neće se naplaćivati puna cena mostarine. Oni će biti „povlašćeni“ time što će plaćati mesečnu pretplatnu kartu, koja će biti jeftinija od redovne cene mostarine.

Pogled u istoriju

Ideja o izgradnji mosta između Bačke Palanke i Iloka rodila se još u vreme Austrougarske. Međutim, prvo Balkanski, a zatim Prvi i Drugi svetski rat odložili su njenu realizaciju. Tako su ljudi, stočne zaprege i motorizacija sve do danas prelazili Dunav na ovom mestu uz pomoć skele, kada su to vremenske prilike i ćudi velike reke dozvoljavali.

POSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here