Muzej vojvođanskih Slovaka postao deo globalnog GLAM programa

822

BAČKI PETROVAC: Muzej vojvođanskih Slovaka u Bačkom Petrovcu postao je još jedan partner u GLAM programu (Galeries, Libraries, Archives, Museums) koji se sprovodi širom sveta, sa ciljem predstavljanja kulturno-istorijskog nasleđa na Vikipediji. Uz pomoć iskusnog urednika Vikpedije i GLAM volontera Vikimedije Srbije, ovaj muzej je za samo pet dana oslobodio 65 fotografija za viki projekte.

Slika Zuske Medveđove – Slovačka svadba u Petrovcu (ulje na platnu). inv.br. 3.

Saradnja je rezultat podrške Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije, a uspostavljena je na seminaru u Muzeju Vojvodine, koji je održan u aprilu. Direktorka Muzeja vojvođanskih Slovaka Anka Seč-Pinćir je tokom ovog seminara prepoznala potencijale prisustva kolekcija muzeja na Vikipediji i rado i voljno pristupila daljoj organizaciji saradnje.

– Saradnja sa Vikimedijom je počela veoma spontano. Srela sam predstavnike Vikimedije na radionici u Muzeju Vojvodine, na kojoj sam dobila osnovne i korisne informacije. Pošto su ti ljudi jako otvoreni i profesionalni a Vikimedija je svetska organizacija koja stoji iza ogromnih projekata na internetu, odlučili smo se za saradnju s njima. Zajedno smo osmislili „uvod“ u višegodišnju saradnju. Ubrzo smo i započeli konkretnu akciju u trajanju od 5 dana – objašnjava Anka.

Budući da ovaj muzej nema dovoljno zaposlenih koji bi mogli da odvoje vreme za selekciju materijala (sa popisom metapodataka) i njihovo postavljanje na Vikimedijinu ostavu, Vikimedija Srbije je uputila jednog od GLAM volontera u Bački Petrovac, kako bi deo ovog posla bio urađen efikasno. Tako je Miloš Todorović, nekadašnji stažista i posvećeni GLAM volonter, proveo pet dana u ovom vojvođanskom mestu. Pored postavljanja fotografija koje je oslobađao muzej, Miloš je sačinio i 92 nova prikaza spomenika kulture i drugih obeležja Bačkog Petrovca i Kulpina.

– Urednik Vikipedije koji je boravio kod nas unosio je podatke o našoj ustanovi, konkretnije uređivao je tekstove, unosio fotografije muzejskih predmeta, stare fotografije i slike dela iz muzejskog fonda. Pored toga, on je obišao Bački Petrovac i Kulpin, gde je takođe fotografisao razne znamenitosti, specifičnosti mesta i okoline – priča Anka.

Ovim fotografijama odmah su ilustrovani članci na Vikipediji na srpskom ali i na engleskom jeziku. Sada prateće fotografije imaju članci o Bačkom Petrovcu, Milanu Hodži, Janu Kolaru, Pavelu Josifu Šafariku i Janu Amosu Komentskom (na Vikipediji na engleskom i srpskom jeziku), kao i članci o Muzeju vojvođanskih Slovaka, Galeriji Zuske Medveđove, Galeriji Karol Miloslav Lehotski, Zuski Medveđovoj, Karolu Miloslavu Lehotskom, Gimnaziji Jan Kolar u Bačkom Petrovcu, Evangeličkoj crkvi, Katoličkoj crkvi, Matici slovačkoj u Bačkom Petrovcu, Domu zdravlja, Slovačkom vojvođanskom pozorištu, Slovačkim narodnim svečanostima, Kući u Bačkom Petrovcu i Slovacima u Srbiji (Vikipedija na srpskom jeziku). Osim toga, literaturom iz muzeja su dopunjeni već postojeći članci o Karolu Miloslavu Lehotskom i Zuski Medveđovoj, a napisan je članak o samom Muzeju vojvođanskih Slovaka.

Takođe, u saradnji sa Gimnazijom Jan Kolar, u ovoj obrazonoj ustanovi Miloš je održao prezentaciju o Vikimediji i Vikipediji, kao i osnovnu obuku uređivanja Vikipedije za 15 učenika ove gimnazije. Događaj je bio interesantan i lokalnim, ali i pokrajinskim medijima, te su Redakcija na slovačkom jeziku Radio-televizije Vojvodine, Redakcija na slovačkom jeziku Radija Novi Sad, Televizija Petrovac, Radio Petrovac i nedeljnik “Hlas Ljudu” izveštavali o pokretanju aktivnosti na predstavljanju kulturne baštine vojvođanskih Slovaka.

Važno je da zaposleni u ustanovama kulture shvate da treba da podele informacije
Direktorka Muzeja vojvođanskih Slovaka Anka Seč-Pinćir zadovoljna je urađenim poslom, ali napominje da je ovo tek početak saradnje, jer muzej želi da poveća vidljivost eksponata i kulturne građe, ali i da istovremeno upozna svet sa kulturom ove zajednice na severu Srbije.

– Muzej vojvođanskih Slovaka je ustanova kulture koja čuva, sakuplja, stručno obrađuje i prezentuje kulturnu baštinu Slovaka u Srbiji. Cilj muzeja je da se u narednom periodu prezentuje sa više projekata i široj populaciji. Vikimedija je po mom mišljenju odličan izbor u prezentaciji ustanove, njene delatnosti kao i fonda. Samim tim ne izostaje i promocija u širem smislu, promocija Slovaka kao naroda, znamenitih Slovaka, arhitekture, naselja, stanovanja, odevanja, narodne kulture, običaja…

Ona naglašava i da je prisustvo urednika Vikipedije od velikog značaja za Bački Petrovac i Muzej vojvođanskih Slovaka.

— Zahvaljujući njegovom radu i zalaganju naša sredina će postati vidljiva svugde na svetu. Malo ljudi zna da u Srbiji žive Slovaci gotovo tri veka, znamo onoliko koliko smo učili u školi ili povremeno negde nešto usput pročitali, ali ovim poduhvatom će se, nadam se, čuti za Slovake i šire. Kroz rad na Vikimedijinim projektima, unosom novih informacija, podataka o znamenitim Slovacima, njihovom životu i doprinosu zajednici, mestima, tradicionalnom odevanju, Slovaci će biti na pravi način predstavljeni. Smatram, da to puno znači Slovacima kao manjinskom stanovništvu.

Anna Secova Pintirova

Direktorka Seč-Pinćir posebno ističe važnost deljenja znanja:

– U vremenu informacionog društva jako je važno ići u korak sa vremenom, iako većina smatra muzeje zastarelim ustanovama koje se teško otvaraju (kao i njihova vrata, većinom su muzeji smešteni u starim zdanjima, pa se i njihova vrata fizički teže otvaraju). Važno je da zaposleni u ustanovama kulture kao i njihovi saradnici shvate da treba da podele informacije, znanje, fotografije muzejskih predmeta, zbornike… Tako će pomoći studentima, kolegama, turistima, istraživačima… Znanje će tako biti dostupno svima – poentira direktorka Muzeja.

Ovi dobri rezultati u kratkom vremenskom roku pokazuju da je globalni GLAM projekt dobio još jednog partnera spremnog na dugoročnu i posvećenu saradnju, koja će omogućiti još više zapisa o kulturi i istoriji slovačkog naroda u narednim godinama na viki projektima slobodnog sadržaja.

Sve fotografije možete pogledati na Vikimedijinoj ostavi.

Постави одговор

Please enter your comment!
Please enter your name here