U filteru opuška seme – iz semena biljka?

Srednjoškolci osmislili biorazgradivi filter za cigarete kojim bi se loš uticaj od opušaka po okolinu mogao znatno smanjiti

248
Foto: SŠ "Dušan Trivunac Dragoš"

Nebeljena celuloza se brzo razgrađuje, te se ovi filteri razgrade za šest meseci, a u njih smo stavili semena biljaka, kaže srednjoškolka i jedan od inovatora izuma „Ne uništavaj, ozeleni“ Anđela Nikolić.


Konzumiranje cigareta očigledno se ne može „iskoreniti“, a štetnost, ne samo po zdravlje ljudi, već i po životnu sredinu je ogromna. Međutim, bar bi se tom zagađenju moglo stati na put ako pitate učenike srednje škole „Dušan Trivunac Dragoš“ iz Svrljiga. Za tu tvrdnju imaju i dokaz – osmislili su biorazgradivi filter za cigarete kojim bi se loš uticaj od opušaka po okolinu mogao znatno smanjiti.

U okviru učeničke kompanije „Biofilter“ osmislili su ovaj izum pod sloganom „Ne uništavaj, ozeleni“. Odlično su se predstavili na Regionalnom tamičenju učeničkih kompanija, te se plasirali na nacionalno, a ako i tamo ostvare dobre rezultate, očekuje ih evropsko. Iako su veoma ponosni i srećni zbog dobrog plasmana, glavni cilj im je, ipak, mnogo viši – smanjiti zagađenost na minimum.

Nebeljena celuloza

U septembru prošle godine su iz tog razloga i došli na ideju da osmisle nešto što bi im u tome pomoglo i tako došli do pomenutog filtera koji je sastavljen od nebeljene celuloze.

„Nailazili smo na veliki broj opušaka i hteli smo da učinimo nešto što bi moglo da smanji tu štetnost koju izazivaju. Nebeljena celuloza se brzo razgrađuje, te se ovi filteri razgrade za šest meseci, a u njih smo stavili semena biljaka koje izrastu posle svega nekoliko dana“, objašnjava učenica drugog razreda i član ove učeničke kompanije Anđela Nikolić.

Konkretno su koristili semena deteline koja je izrasla za dva dana, trave kojoj je bilo potrebno pet dana, čije koja je nikla za tri do četiri dana, dok je bosiljku trebalo nešto više vremena.

„Izrasle su nam sve biljke. To funkcioniše tako što se opušak baci u zemlju, biljka uz pomoć vode i vlage počinje da klija i tako izraste na primer detelina ili nešto drugo, a ovaj filter služi kao rezervoar vode ili vlage dok u potpunosti ne nestane.“

Seme koje ne smeta pri pušenju

Seme su nabavljali u poljoprivrednim apotekama, a filter probali prvobitno da naprave sami. Kasnije su poručili i iz jedne inostrane kompanije koja se bavi njihovom proizvodnjom, te uporedili i uvideli da su gotovo isti.

„Obični opušci se sastoje od plastičnog otpada i štete kulturama koje su posejane u prečniku od 15 cm, smanjuju njihov rast za 25 odsto, a masu korena za 60 odsto. Ovakav izum mogao bi to da smanji, a mi smo stavljali biljke sa sitnim semenima kako ne bi smetalo pri pušenju, ali i da bi lakše stalo“, dodaje ova učenica.

Ukazuje da se u Srbiji samo u jednom danu ispuši 73 miliona cigareta, što je na godišnjem nivou više od 26 milijardi. Njihova razgradnja traje 25 godina, a osim prirode i okoline, mogu da budu smrtonosne i za morski svet.

Nakon nicanja trave, deteline ili bilo kog drugog semena, nije neophodno veliko održavanje, napominje Nikolićeva.

A kako do potrošača?

Da bi bilo koji izum ili patent zaista dobio mogućnost da se primenjuje, neophodno je doći do tržišta i konzumenata, te im je u pravljenju biznis i marketing plana značajno pomogao profesor ekonomske grupe predmeta u ovoj srednjoj školi i njihov mentor Milan Nikolić.

„Oni su obavili glavni deo posla, a ja sam samo mentor koji im daje vetar u leđa, pomaže u svim segmentima, najviše u pisanju biznis plana, predstavljanja proizvoda tako da bude prihvatljiv i pronalaženja ciljne grupe potrošača“, navodi profesor Nikolić.

Na svoje učenike je preponosan, a napominje da ovo nije prvi put da se đaci ove škole ističu kao pravi izumitelji.

[rev_slider alias=“zivinastija“][/rev_slider]

 

„Program učeničkih kompanija se kod nas sprovodi već nekoliko godina u okviru vannastavnih aktivnosti. U pitanju je edukativni program koji postoji u Srbiji gde učenici kroz rad uče o preduzetništvu i tržišnoj ekonomiji. Mi smo rasadnik dobrih mladih ljudi koji stvarno mogu nešto da promene.“

A ukoliko njihov eksperiment zaživi, planeta bi mogla dobiti mnogo čistiju i zeleniju životnu sredinu.


Pogledaj: Dragoslav Čubrlo iz Bača: Kornišoni daju odličan prinos na malom prostoru

 

Постави одговор

Please enter your comment!
Please enter your name here