Misterija hazarskog groblja kod Čelareva

U blizini Čelareva nalazi se najveće otkriveno naselje i nekropola Hazara na svetu

7484
Foto: Srbija Danas/Saša Džambić

Prema dosadašnjim arheološkim saznanjima, utvrđeno je da se samo groblje prostire na sto hektara, dok je naselje dugo skoro osam kilometara od Gložanskog groblja do lokacije poznate kao Poloj.


Pre nekoliko godina, Opština Bačka Palanka predložila je Vladi Srbije da ovo arheološko nalazište kod Čelareva proglasi za kulturno dobro od nacionalnog značaja. Ujedno, predloženo je da se ovaj arheološki lokalitet, koji krije tajne o misterioznom plemenu Hazara, dodeli na upravljanje toj opštini.

Međutim, u odgovoru na zahtev iz Bačke Palanke, Ministarstvo kulture se pozvalo na mišljenje Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture da ne postoji osnov da se arheološko nalazište predloži za listu svetske baštine.

[rev_slider alias=“belotehna-nova“][/rev_slider]

 

Novosadski arheolog Radovan Bunardžić učestvovao je pre 40 godina u iskopavanju nekropole i izjavio je ranije, da je to najveća otkrivena naseobina na svetu, a otkriveno je čak 2.500 grobova, dok je 600 i istraženo. Uprkos tome, ovaj međunarodno značajan arheološki lokalitet ni posle četiri decenije nije ograđen, a grobovi se svakodnevno uništavaju.

Pleme Hazari, opisano je u jednom od najpoznatijih srpskih književnih dela „Hazarskom rečniku“ Milorada Pavića, a inspiracija mu je bila upravo otrkiće nalazišta kod Čelareva.

– Za one sahranjene u Čelarevu, Mađari bi hteli da su to Mađari ili Avari, Jevreji da su to Jevreji, muslimani da su to Mongoli, niko ne želi da to budu Hazari. A oni su to najpre… – napisao je Pavić. Istorijski gledano, radi se o mongolskom plemenu koje je primilo jevrejsku veru oko 720. ili 730. godine i ubrzo bilo proterano iz stepa centralne Azije. Prešli su Karpate i skrasili se u Podunavlju. Za centar svoje nove domovine odredili su upravo Čelarevo, gde se nalazi ova nekropola.

Turbulentni život i civilizacija Hazara u našim krajevima okončani su vrlo surovo. Neposredno nakon 800. godine, kad je Karlo Veliki krunisan za cara Svetog Rimskog carstva, Franci kreću na istok. Već 802. ili 803. godine stižu u međurečje Dunava i Tise i pljačkaju takozvani Avarski ring. Hazari i Jevreji nakon provale Franaka nikud nisu otišli. Dosta su stradali u sudaru s vojskom Karla Velikog, a istorija beleži da su ostali pokrštavani u Dunavu.


Pogledaj: Hazarsko groblje na ulasku u Čelarevo (VIDEO)

 

Постави одговор

Please enter your comment!
Please enter your name here