Kako boravak na planini utiče na zdravlje

Odmor na planini kako u letnjim tako i u zimskim mesecima preporodiće vašu dušu

2759

Čist planinski vazduh, sunce i beskrajna prostranstva prirodne lepote – svaka planina je riznica u kojoj vas čeka zdravlje, rasterećenje i osećaj mira. Planine su idealno mesto za odmor kada vam je potrebno da pobegnete od brzog i haotičnog gradskog života. U susretu sa predivnim proplancima, zelenilom i netaknutom prirodom, čovek pronalazi unutrašnji mir i spokojstvo.


Boravak na planini ima značajan uticaj na fizičko i mentalno zdravlje. Svež planinski vazduh je dobar za disajne puteve, smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti i alergija.

Zdravije srce i pluća, ubrzan metabolizam i poboljšana cirkulacija, ali i bolje mentalno zdravlje, svakako su dobri razlozi da se spremite za odlazak na planinu, da se odmorite, napunite baterije, i unapredite kvalitet sopstvenog zdravlja.

Planinska klima je raj za disajne puteve

Nezagađen planinski vazduh bez alergena, bakterija i opasnih gasova je pravi praznik za pluća. Ako imate problema sa bronhijalnom astmom, hroničnim bronhitisom ili ste često žrtva raznih alergija, svežina vazduha na velikim nadmorskim visinama delovaće lekovito na vaše disajne organe. Zapravo, boravak na svežem vazduhu i u prirodi je recept za bolje zdravlje disajnih organa. Ipak, treba biti obazriv, jer se veće nadmorske visine (iznad 1.500 metara) ne preporučuju hroničnim respiratornim bolesnicima.

Još jedna specifičnost planinskog vazduha jeste njegov miris. Neke od antistres tehnika kao što je primera radi Širin joku (šumska terapija ili šumska kupka) zasnovane su potpuno na boravku u šumi. Ovu prirodnu terapiju razvili su Japanci još 80-ih godina prošlog veka ističući dragocen uticaj mirisa bora na mentalno zdravlje. Na ovaj način, pored toga što osvežava pluća, planinski vazduh svojim mirisom donosi relaksaciju i ublažava simptome depresije i anksioznosti o čemu će biti reči dalje u tekstu.

Čist planinski vazduh i sunce jačaju imunitet

Osnaživanje celog tela i jačanje imunog sistema nameću se kao jedan od značajnijih zdravstvenih benefita boravka na planinskom vazduhu i suncu. Ojačan prijatnom klimom, organizam se lakše može izboriti sa raznim virusima i bakterijama.

Upijanjem intenzivnog sunčevog zračenja na planinama činite dobro svojim kostima, zubima, koži, ali kardiovaskularnom i nervnom sistemu. Kada je koža izložena sunčevim zracima ona stvara dragocene količine vitamina D. Ovaj vitamin, poznat još i kao vitamin Sunca, igra veliku ulogu u prevenciji mnogih ozbiljnih bolesti kao što su dijabetes, astma, bolesti srca, multipla skleroza, demencija, depresija, pa čak i neki oblici karcinoma.

Planina je zdrava za srce

Odmor na planini smanjuje rizik od kardiovaskularnih oboljenja, uključujući infarkt, srčane aritmije i druge ishemijske bolesti. Na većim nadmorskim visinama vazduh ima manju količinu kiseonika što, prema istraživanjima američkih kardiologa, može promeniti funkciju srca. Brzo hodanje ili lagana šetnja po planiniskim proplancima ubrzavaju cirkulaciju i normalizuju krvni pritisak. Brojna istraživanja pokazuju daje život na velikim nadmorskim visinama put do zdravijeg srca.

Napomena: hroničnim srčanim bolesnicima ne preporučuje se boravak na planinama višim od 800 metara nadmorske visine.

Aktivan planinski odmor je pravo nadahnuće

Nema boljeg mesta od planine ako vam je potreban podsticaj na fizičku aktivnost. Bilo da je reč o zimovanju ili kratkom letnjem odmoru, planina pruža beskrajne mogućnosti da se aktivirate. Sunce i svež planinski vazduh, ali i priroda u svojoj sirovoj lepoti pokreću i nadahnjuju čak i one koji nisu zainteresovani za vežbanje i trening.

Planinarenje, pešačenje, kampovanje ili pak skijanje, snoubording, pa i sankanje – možete se oprobati u bilo kom od ovih sportova i razmrdati i duh i telo. Potrebno je samo izabrati aktivnost koja je primerena vašim afinitetima, opštoj pripremljenosti i kondiciji. Bavljenje sportom na planini donosi neke sjajne benefite kao što je toniranje mišića i brže sagorevanje kalorija. Primera radi, samo jedan sat planinarenja ili skijanja omogućava  sagorevanje oko 500 kalorija. Kod nešto ekstremnijih sportova kao što je sportsko penjanje za jedan sat se sagori 750 kalorija.

[rev_slider alias=“ccsystem-„][/rev_slider]

Na planini se lakše mršavi

Nauka tvrdi da su ljudi koji žive na planini u manjem riziku od prekomernih kilograma i gojaznosti. Prema jednom istraživanju, nadmorska visina može se povezati sa gubitkom kilograma. Čak i kratak boravak na planini od svega 7-10 dana može da podstakne mršavljenje.

Razlog za to nalazi se u ubrzanom metabolizmu. Manjak kiseonika na velikim visinama utiče na naše telo tako da ono sagoreva više kalorija. Takođe, nivo hormona sitosti, leptina, raste u krvi, pa je osećaj gladi manje prisutan. Prema tome, u kombinaciji sa fizičkom aktivnošću boravak na planini je idealan način da doterate figuru.

Lepota prirode ublažava stres i anksioznost

Osvajanje planinskih vrhova ili jednostavno boravak u netaknutoj prirodi mogu pomoći u ublažavanju stresa i anksioznosti. Odmor na planini kako u letnjim tako i u zimskim mesecima preporodiće vašu dušu. Kada ste okruženi zelenilom ili nepreglednim poljima kristalno belog snega otvoriće vam se nova perspektiva gledanja na svet i probleme koji vas muče. Veličanstvenost prirode pomoći će vam da osetite novu zahvalnost za lepotu života.

Boravak u prijatnom okruženju, ali blizina fizičke opasnosti (kad šetate duž planinskih litica, npr.) podstaknuće stvaranje hormona sreće – endorfina. Nivo stresa i anksioznosti smanjiće se na minimum.

Boravak na planini poboljšava mentalno zdravlje

Pored brojnih blagodeti za fizičko zdravlje, planinski odmor može imati izuzetan uticaj i na vaše mentalno zdravlje. Sa ubrzanom cirkulacijom, odnosno većim protokom kiseonika u krvi u mozgu, poboljšano je pamćenje kao i druge mentalne funkcije.

Pronalaženje unutrašnjeg mira, staloženosti i spokoja samo su neke od pozitivnih efekata boravka u prirodi. Čudesna sposobnost prirode da se obnavlja i neprekidno stvara život odličan je podsetnik da usporite u svojoj svakodnevici. Zvuci u šumi imaju drugačiji uticaj na mozak od gradske buke. Šetnja u prirodi golica naša čula, mamka ih različitim mirisima i šumovima koji umiruju i pomažu da se fokusiramo na trenutak. Na planini, daleko od saobraćaja, stresa i haosa koji urbani život donosi, preplaviće vas osećaj opuštenosti, blagostanja i smirenosti.

POGLEDAJ:  Da li nas Vitamin D štiti od Kovida 19

Постави одговор

Please enter your comment!
Please enter your name here