Gajdobra : Primer kako zadržati mlade na selu!

16647

Nema sela koje se s Gajdobrom može meriti po industriji

GAJDOBRA: Zadruga je u većini sela nekada bila najvažnija „fabrika”, pa tako i u Gajdobri, gde danas živi 2.600 ljudi, desetak kilometara od Bačke Palanke.

Hercegovci, koji su se na ove prostore doselili pre 70-ak godina iz Bileće, Nevesinja, Trebinja… vremenom su digli ruke od poljoprivrede kojom se danas uglavnom bave oni koji obrađuju na stotine hektara najplodnije bačke crnice u ataru ovog i susednih mesta. Danas u ovom selu radi nekoliko fabrika, a broj zaposlenih industrijskih radnika kreće se oko 1.000.

I dok su nekada radnici iz Gajdobre, susedne Nove Gajdobre, ali i obližnjeg Silbaša i drugih mesta uglavnom putovali na posao u fabrike u Bačkoj Palanci, sada je obrnuto – iz grada, pa i okolnih sela radnici dolaze na posao u Gajdobru.

Još pre 35 godina, Risto Dangubić krenuo je u „industrijalizaciju“ Gajdobre, šaljivo konstatuju ovde. Napustio je bačkopalanačku „Majevicu“, a razvio je porodični posao, pa danas u dve porodične fabrike ovde radi preko 300 radnika koji proizvode eletroinstalacioni materijal, ali i prerađuju PET ambalažu. Planira se nova proizvodna hala, trebaće još radnika, jer se posao širi na strana tržišta gde su proizvodi iz Gajdobre već poodavno prisutni. U poslednjih devet meseci „Aling” je zaposlio 72 radnika, a sa novom fabrikom biće još novih radnih mesta.

Od pre nekoliko godina u Gajdobru je stigao i rusko-italijanski kapital pa ovde radi preko 600 radnika koji proizvode ženske čarape koje se skoro u potpunosti izvoze u Rusiju. Tu je i „Lival“ d.o.o. livnica obojenih metala, pa još nekoliko manjih firmi. Ovo je važno za selo koje je sredinom prošlog veka imalo 5.000 stanovnika. Mladi su se školovali, pa i u vreme kada se na ovim prostorima dobro živelo ganjajući karijere odlazili u velike gradove, a u Gajdobru dolazili kao gosti. Da Gajdobra nema ovoliko fabrika, verovatno bi se za desetak godina broj žitelja prepolovio, kao u nekim drugim selima. Ovako ko hoće, može da radi u svom selu, blizu Palanke i pola sata vožnje do Novog Sada.

Selo je, a to se može videti golim okom, uređeno, ali vele da ima još posla koji treba završiti. MZ je svojim, od ranije sačuvanim sredstvima uredila prelepu zgradu u centru gde su Dom kulture i druge prostorije, uređen je Trg Luke Vukalovića, ali bez samodoprinosa kažu ovde teško da se šta može. Zato razmišljaju da u dogledno vreme ponovo raspišu izjašnjavanje u uvođenju samodoprinosa. Nadaju se da će uz pomoć lokalne samouprave, ali i viših nivoa vlasti uskoro privesti nameni i sportsku halu koja je davno početa.

Ipak, ono što je najbitnije, kažu ovdašnji privrednici su nove proizvodne i druge industrijske hale čija je gradnja već početa ili se očekuje ovog proleća. Sa širenjem fabrika otvaraju se i nova radna mesta, pa sve je više onih koji šaljivo konstatuju da će se uskoro govoriti da je Bačka Palanka varoš kraj Gajdobre.

Spasavanje „Univerzala”

Risto Dangubić koji je, inače i predsednik Saveta mesne zajednice kaže da je sada važno sačuvati „Univerzal“ d.o.o., firmu koju je svojevremeno osnovala Mesna zajednica da radi komunalne i druge poslove za selo. Firma je zapošljavala blizu 40 radnika, ali Zakonom o komunalnim delatnostima i odlukama Skupštine opštine Bačka Palanka obavljanje komunalnih delatnosti u svim naseljenim mestima povereno je opštinskom JKP „Komunalprojekt“ koje je preuzelo 20-ak radnika „Univerzala“.

Oni koji su ostali u matičnoj firmi danas su u teškom položaju, pa se i u Mesnoj zajednici trude da sa novim rukovodstvom „Univerzala“ i lokalnom samoupravom spasu ovu firmu za koju vele ima posla u selu. U svom sastavu „Univerzal“ ima pekaru, mlečni restoran, ugostiteljski restoran, obavljaju usluge čišćenja i održavanja, pogrebne i građevinske usluge.

Постави одговор

Please enter your comment!
Please enter your name here