Priča o prvom privatnom naučnom institutu u Srbiji – Dr Vladimir Cizelj

Vladimir Cizelj o razvojnom putu instituta

544
Foto: Unsplash

VLATACOM je prvi privatni naučni institut u Srbiji, a ujedno i jedini razvojno-istraživački institut koji se bavi informaciono-komunikacionim tehnologijama (ICT) u našoj zemlji.


Dr Vladimir Cizelj je osnovao VLATACOM 1997. godine najpre kao privatnu kompaniju koja je tokom godina postala nešto mnogo veće i značajnije. Kompanija je potom prerasla u istraživački centar koji je sertifikovalo Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, a 2015. zvanično postaje naučni institut. VLATACOM je ostvario saradnju sa univerzitetima Oksford, Florida Atlantik, Univerzitet u Brnu i drugim svetskim univerzitetima.

Kako je tekao razvojni put ovog instituta i koja inovativna rešenja predstavljaju plod dugogodišnjeg rada stručnjaka okupljenih na ovom institutu? Koji su uređaji i sistemi u oblasti novih tehnologija razvijeni i integrisani na institutu VLATACOM dr Vladimira Cizelja saznaćemo u narednim redovima.

Vladimir Cizelj o razvojnom putu instituta

Dr Vladimir Cizelj je svoju karijeru otpočeo na Institutu za nuklearne nauke “Vinča” gde je osnovao departman za specijalne uređaje i sisteme koji se i danas nazivaju po njegovom prezimenu. Registrovao je veliki broj patenata i bavio se naučnim radom koji je svoju primenu imao u vojnim projektima. VLATACOM je od svog osnivanja blisko sarađivao sa kompanijom Motorola, a iz te saradnje izrodilo se to da su u Srbiju uvedeni najsavremeniji komunikacioni i biometrijski sistemi, a sa druge strane Motorola je otkupila intelektualnu svojinu VLATACOM-a na polju biometrije.

Sistemi i rešenja nove generacije

Institut VLATACOM na čelu sa dr Vladimirom Cizeljem daje doprinos u oblasti državne bezbednosti kada su u pitanju informaciono-komunikacine tehnologije i njihova bezbednost, kontrola granica, multisenzorska rešenja, kriptografska rešenja, biometrija, obrada pametnih slika i radio-talasa.

Kada je oblast šifrovanja i autentifikacije u pitanju, institut VLATACOM došao je do rešenja kao što su generator slučajnih brojeva, sistem za distribuciju ključeva, pouzdani komunikacioni kanal za prenos digitalnih podataka velikog kapaciteta, uređaji za trofaktornu autentifikaciju i kontrolu pristupa, kao i uređaj za šifrovanje glasa.

 

[rev_slider alias=“belotehna-nova“][/rev_slider]

Razvijaju i elemente Pametnog grada

Jedna od najinteresantnijih platformi o kojoj se poslednjih godina mnogo priča i koja se već se primenjuje u pojedinim svetskim gradovima je Pametan grad (Smart city). Umrežavanje, dobra komunikacija i prikupljanje i evaluacija podataka su temelj gradova budućnosti i imaju cilj održivosti i štednje resursa. Na komponentama Pametnog grada u Srbiji radi institut VLATACOM koji je došao do rešenja za bolju kontrolu saobraćaja. Na osnovu optičkog prepoznavanja karaktera detektuju se i prepoznaju vozila koja su prekoračila propisanu brzinu, prošla kroz crveno svetlo, lica za kojima je u toku policijska potraga itd. Planiranje parkinga i toka saobraćaja, identifikovanje mesta koja su “saobraćajni čepovi”, pokazivanje najkraće rute, upravljanje semaforima iz kontrolnog centra, detektovanje zagađenja – sve su to elementi Pametnog grada.

Pametna kontrola granica

Kada govorimo o nadgledanju i zaštiti kopnenih granica insitut VLATACOM dr Vladimira Cizelja razvio je različita stacionarna i prenosna rešenja za generisanje slike. Ovakvi uređaji mogu da detektuju čoveka na udaljenosti od pet kilometara, rade na daljinsko upravljanje iz kontrolnog centra, a objekat analiziraju i prepoznaju danju i noću po različitim temperaturama.

VLATACOM-ov sistem za kontrolu granica služi da proces provere pasoša i putnika na granici bude brži i tačniji s obzirom da efikasno detektuje zloupotrebe isteklih viza i ukradenih ili izgubljenih pasoša.

U poslednje vreme segment granične bezbednosti postaje sve važniji s obzirom na širenje pandemije, ali i istakanja i krađe goriva, krijumčarenja robe, trgovine ljudima, terorizma…

Stručnjaci sa ovog instituta razvili su čak i radar koji ima domet iza linije horizonta i služi za očuvanje granica na moru. Detektuje sumnjive radnje i daje informacije o brodovima do 200 nautičkih milja od obale.

Biometrija, nauka budućnosti

Biometrija kao nauka koja fizičke karakteristike poput lica, oka, glasa i otiska prsta stavlja u službu autentifikacije, a time i bezbednosti, poslednjih godina je uznapredovala i sve više nalazi svoju primenu u raznim sferama našeg života. Eksperti sa instituta VLATACOM razvili su uređaje za prikupljanje i verifikaciju biometrijskih podataka. Osim ovih “kioska” koji rade na osnovu biometrije, Dr Vladiir Cizelj i njegov institut zaslužni su i za prenosne biometrijske stanice koje objedinjuju u sebi sve što je potrebno da bi se biometrijski podaci prikupili u nekim zabačenijim krajevima i lošijim uslovima. Takve stanice sadrže skener otiska prsta, čitač dokumenata, skener potpisa, digitalnu kameru za fotografisanje lica, računar i softver koji prikuplja demografske podatke, otiske prstiju, fotografije lica i potpise.


Pogledaj: „Hajdemo do Popova…“

Постави одговор

Please enter your comment!
Please enter your name here