Bez fabrike mladi iz Tovariševa odoše u Palanku i Novi Sad

Pored Bačke Palanke, Tovariševo sa svojih oko 2.700 stanovnika čini jedno od 13 sela koja pripadaju ovoj lokalnoj samoupravi koja broji oko 55.000 stanovnika.


Iako sva bačka sela u totalnoj ravnici liče jedno na drugo, posebno u arhitektonskom, odnosno urbanističkom stilu, jer su koncipirana ulicama pod pravim uglom iz vremena kada je komandovala Marije Terezije. Sva ta sela ipak imaju svoje specifičnosti, svoje uspešne prepoznatljivosti, ali i probleme.

Priča u svakom selu u Srbiji, pa tako i u Bačkoj i opštini Bačka Palanka svodi se na političku podršku, deklaracije, opredeljenja, apele da se ostane na selu i da se tamo rađaju deca, da se škole ne gase: jer, ako bude tako ima da nas nema…

A da nas ima, upozoravaju i u Tovariševu, nije dovoljno samo pričati, jer bajka da se u selu, u našim uslovima, može živeti samo od poljoprivrede davno je odbačena. Sela sa, vele ovde, pauperizovana na svoj način, jer su mali poljoprivrednici propali, u selima opstaju samo gazde koje obrađuju od par desetina do par stotina hektara zemlje, a takvih je svuda malo. Tvrdi se da je država davno promašila kada je dozvolila stvaranje ponovne vlastele, ali…

– Glavni problem u Tovariševu je nezaposlenost – kaže Miloš Vukovljak, predsednik Saveta Mesne zajednice Tovariševo. – U našem selu u poslednjih nekoliko godina zbog nemanja posla počele su da se iseljavaju cele porodice. Osim porodica odlaze i samci i idu u sredine u kojima nalaze posao, a to su, uglavnom obližnja Bačka Palanka, ali i Novi Sad pa i mnogo dalje destinacije.

Zato upućujem apel nadležnima u lokalnoj samoupravi, ali i onima na višem nivou, da u Tovariševo što pre dovedu domaćeg ili stranog investitora koji će izgraditi fabriku i zaposliti deo mladih koji su spremni za posao. Jer, godišnje u Tovariševu umre od 40-45 ljudi, a rodi se petnaestak beba.

Za Tovariševo, selo koje se nalazi na državnom putu Novi Sad – Bačka Palanka – Sombor, može se reći da je uređeno domaćinsko selo vrednih ljudi što svako ko prolazi kroz ovo mesto može da primeti.

Crkva i pre Velike seobe

Možda i mnogi Tovarišani ne znaju da se njihovo selo prvi put spominje 1650. godine pod imenom Stovarili, a iz tog naziva, navodno kasnije je nastao naziv sadašnjeg sela. Mada, postoji više verzija o nastanku imena Tovariševa; pojedini istoričari kao osnovu za nastanak imena sela uzimaju slovensku reč Tovar (blago ilki imetak), ali obzirom da se selo pominje i pre Velike seoba Srba (1690) najverovatnije je da je naselje ime dobilo od reči Stovarište, a po narodnom Tovarište. Pretpostavlja se da je u selu postoja crkva i pre Velike seobe, jer prvi pisani trag upućuje na 1715. godinu kada je zabeleženo da u crkvi živi crkvenjak Ilija Sremac. Pravoslavna crkva u Tovariševu posvećena je svetom Gregoriju Bogoslovu i selo ga slavi 7. februara. Crkva je navodno početa da se gradi 1783, a završena 1785. godine. Autori ikonostasa i freski nisu poznati. Sačuvane su matične knjige rođenih i venčanih od 1744-1773. godine, a od 1788. godine čuvaju se matične knjige rođenih, venčanih i umrlih.

– Renovirali smo deo zgrade Mesne zajednice, postavili behaton u centru sela i više drugih lokacija, a sfaltirali smo i parking ispred Pravoslavne crkve – ističe Vukovljak. – Odnošenje komunalnog otpada opštinsko Javno komunalno preduzeće „Komunalprojekt“ obavlja svake srede. Dok JKP, kao i u drugim selima opštine, nije preuzelo komunalno delatnost, ovde je pri Mesnoj zajednici radilo nekoliko komunalnih radnika, a sada je zaposlen samo jedan.

Mislim da bi nadležni više pažnje trebali da posvete deponiji dok je održavanje zelenih poršina, odnosno njihovo košenje i komunalna higijena na zadovoljavajućem novou. Najveći deo puteva u Tovariševu je u dobrom stanju izuzev u Vojvođanskoj i Krajiškoj ulici gde bi delove puteva trebalo presvući novim slojem asfalta.

Ovde, kao i u većini sela Bačkopalanačke opštine, postoji dobrovoljno vatrogasno društvo, šah klub, lovačko društvo, aktivno je i ribolovačko udruženje, a poznat je FK „Vojvodina“. Uređena su dva parka za decu, a godišnje se u ovom selu zasadi oko 100 novih sadnica drveća što pomažu Tovarišani koji žive negde u svetu, ali i privredna društva. Zahvaljujući njima izgrađeni su fontana i letnjikovac u centru sela.

Avion koji se nalazi u centru sela obnovljen je zahvaljujući doktorki Mileni Protić. Avion je svojevrsni spomenik i sećanje na tovariškog pilota Miletu Protića, avijatičara vojske Kraljevine Jugoslavije koji se tokom Drugog svetskog rata pridružio savezničkim vazduhoplovinim snagama, a potom prešao u novoformiranu avijaciju NOV i poginuo u partizanskim redovima u borbi protiv fašizma. Fondacija „Mileta Protić“ svake godine novčano, ali i u poklonima nagradi đake genracije Osnovne škole „Mileta Protić“ u Tovariševu, a školu pohađa 240 đaka.

Nemaju Tovarišani samo spomenik majoru Protiću i palima u Drugom svetskom ratu. U centru ovog sela je i spomenik srpskim dobrovoljcima iz ovog sela, odnosno Soluncima u Velikom ratu 1914-1918. godine. Nedaleko je i spomen česma, ili fontana posvećena Đorđu Petroviću – Karađorđu, Voždu Prvog srpskog ustanka iz 1804. godine. Navodno, vožd je ovde boravio posle sloma ustanka nekoliko dana, imao je ovde svoje jatake…

Zna se da je nekoliko Tovarišana učestvovalo i u Oktobarskoj revoluciji u Rusiji, Velikoj Skupštini prilikom prisajedinjenja Vojvodine Srbiji, ali i „jogurt“ revoluciji 1988. godine u Novom Sadu, pa i drugim ključnim trenucima u istoriji.

Постави одговор

Please enter your comment!
Please enter your name here