TOVARIŠEVO: Rasadničkom proizvodnjom porodica Krivokuća iz Tovariševa, bavi se duži niz godina.
Najstariji član ove porodice Živko, pokrenuo je plasteničku proizvodnju rasade pre sedamnaest godina, isključivo za potrebe svoje familije. Vremenom je proizvodnja prerasla njihove potrebe, pa su počeli da je prodaju zainteresovanim kupcima. Krivokuće su se odlučile da proizvode rasadu paradajza i paprike.
U dva plastenika koja se nalaze u bašti njihove porodične kuće u Vardarskoj 14, godišnje proizvedu i prodaju na hiljade strukova paradajza i paprike koji najčešće završavaju u domaćinstvima Tovarišana, ali i povrtara iz Obrovca, Bača i drugih mesta.
– Hibridno seme već godinama kupujemo od proverenog proizvođača, firme „Superior“ iz Velike Plane. Naša dosadašnja iskustva u radu sa njima su pozitivna. Do sada smo proizvodili dve sorte paradajza – Fantom i Kazanova, a od nedavno proizvodimo i treću sortu – Donator. Kada je paprika u pitanju proizvodimo baburu, slonovo uvo, patlidžanku i purciku – kaže Živko Krivokuća.
Već od sredine februara porodica Krivokuća startuje sa poslovima vezanim za rasadničku proizvodnju. Započinju setvu semena u specijalno pripremljenim posudama i odlažu ih u plastenike. Mnogo truda i napora ulažu kako bi rasada što pre stigla do potencijalnih kupaca.
– Kompletnu rasadničku proizvodnju koja broji hiljade strukova, prodajemo od kuće. Stekli smo veliko poverenje kod kupaca. Ono što moramo i ovom prilikom istaći je to da se cena rasade godinama nije menjala i ona iznosi 50 dinara po jednom struku. Sa druge strane porasle su cene semena, đubriva kao i supstrata koji se koriste u rasadničkoj proizvodnji. Prošle godine smo ostvarili određenu zaradu, a kako će se završiti ovogodišnja sezona videćemo. Deo rasadničke proizvodnje paradajza u količini od 500 komada strukova koristimo za vlastite potrebe u našoj bašti – napominje Živko.
Živko posebno ističe pomoć koju mu pruža supruga Anka, koja mu je desna ruka u poslu, a po potrebi u pomoć priskaču sinovi, snaje i unuci. – Posao je zaista obiman, posebno sredinom februra, kada se pune kese sa zemljom koja se prosejava, a u koju se dodaje đubrivo i pesak. Ova proizvodnja traži, da ste stalno prisutni u njoj i da po potrebi reaguješ, jer biljke zahtevaju veliku pažnju, kako bi mogle normalno da rastu i razvijaju se. – konstatuje Živko.
Kada su dalji planovi u pitanju, Krivokuće naglašavaju da će nastojati da sadašnji nivo rasadničke proizvodnje zadrže, jer po njihovom mišljenju bar za sada, nema potrebe da je uvećavaju.
